Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Sij 2025

Slovenski partneri njemačke autoindustrije počeli posrtati, hrvatski još ne osjećaju posljedice

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Sergej Abramov  

Slovenski partneri njemačke autoindustrije počeli posrtati, hrvatski još ne osjećaju posljedice

Kriza u njemačkoj autoindustriji počela uzimati prve žrtve. Zasad je riječ o Sloveniji u kojoj je Unior najavio obustavu programa strojarstva i zatvaranje proizvodnog pogona u Zreču. No i drugdje u regiji, pa tako i u Hrvatskoj, osjećaju se posljedice, srećom još ne toliko vidljive kao u Sloveniji. Premda, velik broj kompanija, dominantno naslonjenih na njemačku autoindustriju, koje smo kontaktirali nije nam želio odgovoriti na upit što također može biti znakovito. U svakom slučaju, razvoj situacije s njemačkim partnerima i općenito na tržištu pomno se prati.

Hahn Automation iz Svete Nedjelje, čiji je vlasnik njemačka Hahn grupa koja se bavi proizvodnjom automatiziranih linija za proizvodnju auto dijelova, značajnije je izložen njemačkoj tržištu. Oko tri četvrtine prihoda Hahn Automationa odnosi na autoindustriju, odnosno oko 220 milijuna eura za grupaciju, a 10 milijuna za Hahn u Hrvatskoj. Zasad ne primjećuju dovoljno znakova za alarm, no vide se određene promjene u atmosferi na tržištu.

- U posljednjih pet godina u našem segmentu poslovanja možemo primijetiti da se odluke oko investicija donose sve teže i prolongiraju sve duže, da je sve veći pritisak na vremenskom okviru projekta te da su plaćanja dobavljačima u sve dužim vremenskim rokovima. Također, osobno mišljenje je da zbog tih parametara i drugih utjecaja na poslovanje mimo same proizvodnje, odnos kupac-dobavljač više nije na istoj prijateljskoj razini kao npr. prije korone i ovih silnih globalnih promjena u nazad nekoliko godina – odgovorio je na Liderov upit direktor Hahn Automationa u Hrvatskoj Petar Krznar.

S obzirom na te parametre, te stanje u njemačkoj autoindustriji, u Hahn Automationu razmatraju kratkoročne i dugoročne prilagodbe u poslovanju, pa tako žele osigurati cash flow i optimizirati proizvodne procese i administraciju, a potom i snažnije diverzificirati proizvode prema drugim industrijama.

- Globalni rast potražnje za automobilima i dalje raste, premda sporije, no mijenja se koncept motorizacije i korištenja automobila i općenito prijevoznih sredstava. Smatram da će s vremenom doći do ‘insourcanja‘ proizvodnih operacija koje su nekada bile ‘outsourcane‘ od strane OEM-ova jer će se morati prilagoditi jednostavnijoj izvedbi električnih automobila u odnosu na konvencionalne, a željet će i morati zadržati resurse i ljude. Dugoročno bi to moglo imati utjecaj na ‘male‘ firme koje neće moći pratiti takve trendove, a taj proces može dovesti do dodatnih poskupljenja automobila – rekao nam je Krznar.

Multinorm iz Cerne, tvrtka koja se bavi konstruiranjem i izradom naprava i alata za zavarivanje za automobilsku industriju, iz Njemačke crpi više od četiri petine prometa i bilježi stalan rast, osim 2020. godine kad je vladala pandemija koronavirusa. I oni su zasad u solidnoj poziciji, bez obzira na probleme svojih partnera.

- Obim poslova i prihoda koje je naša tvrtka imala tijekom prošle godine od njemačke industrije bio je gotovo sto posto. Cjelokupno poslovanje temeljimo na suradnji s njemačkom industrijom. Trend navedene suradnje bio je u porastu. Tijekom proteklih pet godina naša je suradnja rasla te smo zajedno postizali značajne rezultate. S obzirom na suradnju s partnerima iz Njemačke, redovito pratimo situaciju na njemačkom i cjelokupnom europskom tržištu. Tijekom protekle godine značajan dio vremena smo posvetili planiranju i organizaciji posla te smo osigurali posao u tekućoj 2025. godini. Neosporno je da će situacija na njemačkom tržištu utjecati na naše poslovanje, ali ne planiramo smanjivati proizvodnju kao ni broj zaposlenika. Situacija će se redovito pratiti te ćemo otvoriti mogućnost suradnje s drugim, novim partnerima. – odgovorili su iz Multinorma na upit Lidera kako će problemi njemačke autoindustrije utjecati na njihovo poslovanje te planiraju li smanjenje proizvodnje ili broja zaposlenih dodavši da konstantno razmatraju opcije u drugim industrijama.

Oporavak u narednim godinama?
Među onima koji ne osjećaju posljedice je i AD Plastik, zbog okolnosti da nije u značajnom mjeri izložen njemačkom tržištu.

- Udio njemačke autoindustrije u ukupnim prihodima AD Plastik Grupe nije materijalno značajan. U proteklom smo razdoblju imali ugovorene poslove za rukohvate nekoliko modela Volkswagen vozila, ali ti su projekti pri kraju, u skladu s planiranim. Isto tako pri kraju je i realizacija ranije ugovorenih poslova s Fordovim tvornicama u Njemačkoj za koje smo radili obloge iznad kotača za više modela vozila – naveo je predsjednik uprave AD Plastika Marinko Došen za Lider.

Čini se da je ključno pitanje koliko će kriza trajati. Došen je uvjeren da će njemačka automobilska industrija uspjeti pravilno odgovoriti na aktualne izazove te da će prevladati poteškoće. Prilagodba i povećanje efikasnosti kroz investicije u modernizaciju i digitalizaciju proizvodnje, te optimizacija troškova poslovanja, ocijenio je Došen, donijeti će oporavak u narednim godinama. Kad točno, ovisit će ne samo o strateškim potezima industrije, nego i o prilagodbi ukupnog gospodarstva Njemačke novim globalnim okolnostima.

Izgleda da zasad kriza koja je zavladala autoindustrijom Njemačke od partnerskih zemalja najviše pogađa Sloveniju, gdje automobilska industrija zapošljava 40 tisuća ljudi. Čak 40 posto poslovnih subjekata u toj grani u Sloveniji povezano je s partnerima iz Njemačke, a najzabrinutiji su obrtnici među kojima čak 68 posto svih članova slovenske obrtničke komore koji surađuju s automobilskom industrijom ru toj zemlji razmatra otpuštanja zbog pada narudžbi.

Što se tiče slovenskih trgovačkih društava iz tog sektora, Unior je početkom prosinca prošle godine najavio postupno zatvaranje pogona u Zreču koji zapošljava ukupno 155 osoba. Prethodno je i najavljeno da će do kraja godine zatvoriti i proizvodnju u Starom trgu na Kupi, odakle će 29 ljudi preseliti u Zreče, dok će ostali biti umirovljeni ili otpušteni. Razlog ovakvom restrukturiranju slovenskog Uniora nalazi se u rastu gubitaka koji su postali neodrživi, ali koji imaju dublje razloge od poslovanja s njemačkom autoindustrijom. Procjenjuje se da će Unior za 2024. godinu zabilježiti gubitak između 20 i 30 milijuna eura, zbog čega želi prodati Slovenskoj industriji čelika (SIJ) svoj udio u željezari Štore Steel, no kriza u autoindustriji nije donijela nove projekate i narudžbe koje bi pomogle bezbolnijem restrukturiranju.


Komentari članka

Vezani članci

Što će njemačko oslobađanje bilijuna eura donijeti hrvatskom dugu?

10.03.2025.

Pad njemačkih obveznica povećava zabrinutost na europskom tržištu a ostavlja posledice i hrvatskom dugu zbog naglog rasta prinosa

Teslina prodaja u Europi pala za gotovo 50 posto: Krivac je Muskov politički angažman?

26.02.2025.

Tesla je prodala samo 9900 vozila u Europi prošlog mjeseca, što je pad za više od 45 posto u odnosu na isto razdoblje 2024.

Hrvatska partner na elitnom njemačkom sajmu kampova u Essenu

20.02.2025.

Nijemci još uvijek ostvaruju više od 20 posto ukupnih turističkih noćenja koja se tijekom godine realiziraju u Hrvatskoj. Lani su njemački gosti ostvarili više od 22 milijuna noćenja, od kojih 7,7 milijuna upravo u kampovima

SAD će uvesti carine od 25 posto na automobile, farmaceutske proizvode i čipove

20.02.2025.

Europska unija, na primjer, uvoz automobila carini s deset pesto, četiri puta više nego SAD sa stopom od 2.5 posto. No SAD ima carine od 25 posto na uvozna pick-up vozila, osim na ona koja stižu iz Meksika i Kanade, što takva vozila automobilskih kompanij

Britanija u 2024. ostala bez gotovo 300 pubova, 4500 ljudi ostalo bez posla

18.02.2025.

GOTOVO 300 pubova u Britaniji zatvoreno je u 2024. godini, uz ugašenih oko 4.500 radnih mjesta, objavila je u ponedjeljak udruga ugostitelja BBPA. Posljednju je rundu lani u Engleskoj i Walesu poslužilo 289 pubova, izračunali su udruzi British Beer and Pu

Tag cloud

  1. 2704 članka imaju tag turizam
  2. 2579 članka imaju tag hrvatska
  3. 1691 članka imaju tag svijet
  4. 1381 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1926 članka imaju tag financije
  6. 1610 članka imaju tag izvoz
  7. 1485 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1291 članka imaju tag trgovina
  9. 1350 članka imaju tag ict
  10. 1185 članka imaju tag investicije
  11. 1256 članka imaju tag industrija
  12. 1054 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1026 članka imaju tag menadžment
  14. 855 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1154 članka imaju tag EU
  16. 624 članka imaju tag opg
  17. 772 članka imaju tag maloprodaja
  18. 525 članka imaju tag poticaji
  19. 648 članka imaju tag tehnologija
  20. 688 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 382 članka imaju tag potpore
  23. 963 članka imaju tag kriza
  24. 508 članka imaju tag eu fondovi
  25. 483 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 513 članka imaju tag porezi
  27. 475 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 426 članka imaju tag osijek
  30. 514 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 423 članka imaju tag start up
  33. 494 članka imaju tag dzs
  34. 436 članka imaju tag energetika
  35. 458 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor