Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Stu 2017

Bez dobre začinske paprike nema ni dobrog kulena

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Snježana Kratz  

Bez dobre začinske paprike nema ni dobrog kulena

Vrijeme kolinja i spravljanja kobasica i kulena počelo je, pa mnogi osim kvalitetnog mesa za te delicije u potrazi su i za dobrom začinskom paprikom. Jer bez tog začina i pravog omjera nema ni dobrih spomenutih delicija. Jedan kojeg ovih dana mesari itekako traže, je i Stjepan Marić (31) uzgajivač crvene slatke i ljute paprike koju, kao začinsku suši, melje i prodaje po sto kuna za kilogram. OPG je smješten u Soljanima u županjskom kraju, a nositelj je gospodarstva kaže naš sugovornik otac mu Antun, koji se kao i cijela obitelj dugo bave poljoprivredom.

Papriku uzgajaju na 1,5 hektar, a ostatak od oko sveukupnih 26 hektara polja odlazi na pšenicu, soju, kukuruz. Papriku su mađarskih sorti Marići na poljima podijelili na pola uzgoja slatke i polovicu ljute. Ova je godina kao i mnogim poljoprivrednicima i OPG -u Marić bila zahtjevna, pa ni s paprikom nije bila bolja situacija. Iako ta povrtnica voli sunce i toplo, ne odgovara joj jaka suša kao što je bila ove godine pa su im se polja morala navodnjavati.

Uzgoj crvene ljute i slatke paprike na 1,5 hektar

Ne paše paprici ni kiselo tlo, a ono s 6,5 ph dobro podnosi. Jedan hektar tog nasada doznajemo u konačnici daje oko dvije tone suhe, mljevene paprike čije sadnice obitelj sama radi. Sije ih u ožujku u kontejneriće sa 160 do 180 otvora pa ih početkom svibnja kažu "iznose na polje". Kod sadnje razmak je između redova 70 cm, u redu je po 15 dok je dubina tek toliko da se sadnica iz kontejnerića umetne u zemlju. Zaživjelo je kod Marića u nasadu s tim povrćem i do 30.000 sadnica.

U plastenicima su sadili papriku i u tzv. tople lehe (leje) gdje se na zemlji podignu humci od 10 do 15 cm, pa se po njima razbaca sjeme koje naklija i kada izraste na petnaestak centimetara, "raščupava" se i sadi. Berba te biljke kaže Soljanin počinje u rujnu, a završila je nedavno odnosno traje sve do prvog mraza. Nakon što se paprika (p)obere zemlja se zaore, biljni ostaci u zemlji istrunu i posao se nastavlja u sušari. Kod paprike podsjeća valja "poštivati plodored" pa se tako kod njih svake tri do četiri godine na tu površinu siju neke od ratarskih kultura (soja, kukuruz). Svake im se godine u proizvodnji paprike javlja problem kod berbe "jer nema berača”.

Branje najsloženiji posao proizvodnje začinske paprike

Branje je najsloženiji dio tog procesa jer je “pipkav posao”, sporo ide a i paprika se ponajviše bere bez peteljke, pa valja biti pažljiv i vješt. Dnevnica je dvjesto kuna uz 1,5 sat pauze, ali "radne snage u tom se kraju teško nađe". Za kilogram suhe mljevene paprike treba 6 do 7 kg sirove. Potonja kada se nabere, pohranjuje se u mrežaste vreće gdje (od)stoji do 12 dana, sušeći se u sušari na temperaturi od 38 do 45 stupnjeva, tek se zadnji dan povećava na 60. Sušara im u jednom turnusu prihvaća 500 kg povrtnice, koja se nakon sušenja iznova prebire, odvaja se nezrela, trula, neodgovarajuće boje.

Slijedi zatim mljevenje koje se na OPG-u odrađuje uz pomoć mlina "čekićara", u sklopu kojeg je sito pa se povrtnica može protočno obrađivati, ali treba paziti da se mlin ne pregrije, a biljka "spali". Mljeveni produkt treba malo odstajati kako bi se prožeo, a dodatno se i (pro)miješa velikim drvenim kuhačama. Začinski mljevenu papriku pakiraju Marići od po 250 grama, pola kilograma odnosno onoliko koliko im kupci naruče.

Prodaja na kućnom pragu

Prodaju je uglavnom na kućnom pragu i po narudžbi (dostava), a ne pohode sajmove jer kažu za to nemaju vremena. Kako su na tromeđi dolaze im i kupci iz BiH a (po)nešto i iz Srbije. Poticaje primaju od države onoliko koliko daju za povrće ,"od dvije do 2.500 kuna po hektaru", kaže Stjepan Marić. O tome što ga mesari ovih dana najviše pitaju pri kupnji paprike tvrdi zanima ih "boja i ljutina". Kako je kvalitetna začinska paprika itekako tražena, jer u pravilu im se proda sve do veljače, obitelj svake godine pomalo proširuje nasade.

Problem je s paprikom na hrvatskom tržištu ona “nekvalitetna uvozna”, ponajprije iz Španjolske. Kako nisu kreditno opterećeni ali trebaju nabaviti još strojeva Marići su se prijavili na mjeru 6:1 Progama ruralnog razvoja. "Htjeli smo povući neka sredstva iz europskih fondova, a natječaj je za mlade poljoprivrednike obuhvaćao bespovratna sredstva od 50.000 eura".

Čekaju rezultate natječaja mjere 6.1 za mlade poljoprivrednike

Rezultate još nisu dobili iako je taj natječaj zaključen u veljači ove godine. Obitelj je kaže namjeravala s tim novcem nabaviti moderniju sadilicu, frezu za obradu tla, polagač folije. Uvjeti su natječaja doznajemo podrazumijevali poljoprivrednike do 40 godina koji nisu bili u sustavu PDV-a, odnosno nisu imali poljoprivredni obrt. Dodatne je bodove (do)nosila poljoprivredna škola kao i evidencija na Zavodu za zapošljavanje. Projekt za natječaj obitelj je iznjedrila uz pomoć tamošnjih lokalnih agencija tj.LAG-ova, a naš sugovornik kaže da su u sve to oni investirali više tisuća kuna. U projektu su dodaje naveli i "namjeru za kupovinu još zemlje", jer da bi se od poljoprivrede i proizvodnje kojom se bave moglo živjeti, valja pribaviti još koji hektar.

Stalnim pametnim ulaganjem i ne razbacivanjem, od poljodjelstva se živjeti može, tvrdi mlađi Marić, ponosan i na sestru Ivanu studenticu agronomije. O tome koje ih teškoće prate ponajviše ističu uvoz paprike upitne kvalitete, a oni svoju začinsku kažu ne prosljeđuju po trgovačkim lancima koji ih nerijetko ucjenjuju i s njima nemaju dobra iskustva. Bilo je tako i s lubenicama koje su svojedobno uzgajali, a kada je riječ o pšenici ono što proizvedu otkupe im u obližnjim silosima a uspiju prodati i soju i kukuruz. Proizvodnju s paprikom namjeravaju kažu poboljšati nabavkom mehanizacije jer stručnjakinju agronomije na sreću imaju.


Komentari članka

Vezani članci

Odustali od duhana i poslovnu sreću pronašli u začinskoj paprici: Vaga odvaže, dobijemo račun i mirni smo

13.06.2018.

Lijepo je raditi sa začinskom paprikom jer nema nikakvih nesporazuma i nedoumica. Nema nečistoća, nema odbijanja, sve je čisto, crno na bijelo. Vaga odvaže, dobijemo račun i mirni smo, govori Marija Šušnjić koja je sa suprugom Vladom ušla u proizvodnju i

Uvjeti za jagode bili su optimalni, OPG Ivana Nedoklana upravo u njima vidi potencijal

11.06.2018.

Okušao se, kaže, u mnogim kulturama, a pronašao se u jagodi, češnjaku i kukuruzu šećercu. Ivan Nedoklan u planu ima i širenje proizvodnje.

Hrvatska pošta (HP) prodaje domaće proizvode s OPG-ova

23.05.2018.

Hrvatska pošta (HP) u ponudu svoje internetske trgovine "Žuti klik" uvrstila je domaće proizvode s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG), čime pomaže plasman domaćih proizvoda i potiče ruralni razvoj.

Mnogi kreću u proizvodnju lješnjaka, a da nisu svjesni što ih sve očekuje

22.05.2018.

Što se tiče same proizvodnje lješnjaka u Hrvatskoj, mišljenja su da to nije loše uložen novac i da će proizvodnja biti isplativa mada je to dug proces gdje treba imati i mehanizacije i vremena.

Dosadili su vam proizvodi s kišnih kineskih ravnica? Potražite proizvode s bogate slavonske ravnice

17.05.2018.

Denis Škorvaga OPG je preuzeo 2014. Danas se obitelj bavi proizvodnjom cvijeća, rasade, voća i povrća, a do novih plastenika došao je uz pomoć mjera ruralnog razvoja za mlade poljoprivrednike.

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 385 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 281 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija