Zvonimir Kalić: Proizvodnja industrijske konoplje može biti uspješna, dokazat ću to

Dvadesetosmogodišnji Zvonimir Kalić iz Vrpolja kod Đakova prema odluci stručnog prosudbenog povjerenstva pobjednik je Natječaja za izbor najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika, čija je svečanost proglašenje održana u Zagrebu, a koji je četvrti put organizirala hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica projekta za Hrvatsku Marijana Petir.

Zvonimir se bavi ekološkom proizvodnjom industrijske konoplje, ali i dodatnih finalnih proizvoda kojih sad ima ukupno 30 od te ljekovite biljke, a ovo mu je druga uzastopna godina u kojoj sudjeluje na natječaju, te je nakon prošlogodišnjeg ulaska među 10 finalista, unaprijedio svoj projekt i proizvodnju, ali i skladišne kapacitete i izgradio je prostor za promociju i savjetovanje korisnika proizvoda industrijske konoplje, kojih je sve više. Uz to, izgradnja sušare započete prošle godine, sad je pri kraju.

Bez dlake na jeziku na panelu
Obitelj Kalić svoj je OPG pokrenula u Vrpolju 2013. godine, na imanju Zvonimirova pokojnoga djeda Mate Tunukovića. Tada su odlučili da očevu i djedovu ostavštinu, zemlju koju im je prepisao, 10,5 ha vlastite i 15 ha u zakupu, iskoriste za pokretanje vlastitog posla na bazi konoplje. "U planu su i povlačenja sredstava iz EU fondova, koje svakako treba iskoristiti, no valja imati na umu da trebati i platiti porez državi, pa makar ih mladi poljoprivrednici, što je mnoge neugodno iznenadilo, potrošili namjenski za kupnju poljoprivrednog zemljišta ili polovnog stroja", ističe Zvonimir.

Zemljište, bez kojeg nema ekološke proizvodnje industrijske konoplje, tražili su, kaže, od općine do crkve, jer je Đakovačko-osječka nadbiskupija davala malim poljoprivrednicima tisuću hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu crkve. "Ali kako to već kod nas ide, zemljište uvijek dobiju 'veliki igrači' a mi mali se moramo snalaziti kako znamo i umijemo", istaknuo je Kalić, koji se odlično snalazi u društvu novinara, ali je i bez "dlake na jeziku" na panel-raspravi pod nazivom 'Poljoprivredna politika i mladi'.

Istoj su nazočili i predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Fortenova grupe, koja je spremna, kako se čulo, u restrukturiranju poslovanja odmah zapošljavati poljoprivredne stručnjake u proizvodnji bilo u Slavoniji ili Istri, ali ne i u Zagrebu.

"Kao proizvođač industrijske konoplje, imam veliku šansu napraviti odskočnu dasku u Europi s cijelim nizom zdravih proizvoda koje možemo dobiti iz konoplje, a isto tako to može biti i snažna odskočna daska za našu zemlju koja bi se, uz malo više ulaganja, mogla sjajno pozicionirati na europskom tržištu proizvoda i prerađevina na bazi industrijske konoplje. Kao što sam rekao i prošle godine, u konoplji vidim svijetlu budućnost i veliku perspektivu za Hrvatsku i razvoj našeg gospodarstva u cjelini“, ističe Zvonimir, magistar međunarodnih odnosa i diplomacije iz Đakova, koji je sreću u poslu pronašao u inovativnoj poljoprivredi.

Mladih u poljoprivredi 13 posto
Najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik Zvonimir Kalić predstavljat će Hrvatsku na petom izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika u EU, a dobitnik je i 15.000 kuna vrijedne novčane nagrade kao i nagrade vrijedne 5.000 kuna u vidu analiza u laboratoriju što se tiče plodnosti tla, analiza ostatka rezidua pesticida, analiza mikrotoksina etc. Zastupnica Petir, kao organizatorica i ambasadorica projekta za Hrvatsku, osigurala je put u Bruxelles za nositelje deset najboljih projekata. Bilo je tu i proizvođača žitarica, povrća, meda, vina, maslina, batata, češnjaka, soje...

Projekt Zvonimira Kalića bio je najbolji među 27 pristiglih prijava na natječaj, na kojem je sudjelovalo i 10 mladih poljoprivrednica. Inače, Hrvatska je među vodećim zemljama u EU po broju mladih poljoprivrednika (do 40 godina), kojih je 13 posto ili njih 27.786 su mladi poljoprivrednici. Međutim, mladi pčelar Tvrtko Matijević je upozorio na panelu da se onaj tko ima otvoren OPG duže od 18 mjeseci ne može javiti na podmjeru 6.1., dok student agronomije Marko Jozić drži da ekonomisti ne bi trebali imati prednost ispred agro menadžmenta prilikom zapošljavanja u sektoru poljoprivrede.

Zvonimir ima sreće da surađuje s partnerskom obiteljskom tvrtkom koja je u vlasništvu njegove tete Jasne, a koja uvozi sjeme konoplje u Hrvatsku i dosad ga je prodala za oko 500 ha površina. "Naravno, bilo je i onih, koji su industrijsku konoplju koja se mora držati pod kontrolom, sadili 'šakomi i kapom' pa je zbog neizmalčiranih nasada u Lici, bilo posla i za policiju", podsjetio je Zvonimir.

Odmak od tradicionalne poljoprivrede
Kalići imaju i tri nova čaja od konoplje, bilo od lista konoplje do cvijeta te od cvijeta u obliku praha. Cilj je daljnja prerada stabljike industrijske konoplje o čemu već pregovaraju, a što se uklapa u njihov plan da konoplju koriste u punom obimu od korijena do cvijeta.

Naravno, i Zvonimir je kao i svaki drugi mladi i obrazovni čovjek u Hrvatskoj, a posebno u Slavoniji, razmišljao da sreću u poslu, pa bio on i u neatraktivnoj poljoprivredi, potraži negdje drugdje, izvan Hrvatske. Ali je na sreću bio spreman zasukati rukave, nakon obrazovanja, i pokušati ovdje, uz nesebičnu pomoć obitelji, načiniti poslovni poduhvat za pamćenje. Slavonija je, kaže, dosad bila sklona tradicionalnim žitaricama i uljaricama u poljoprivrednoj proizvodnji, pa dok idu poticaji to se i sije, od koje je bilo nužno napraviti kvalitetan odmak, jer otvoreno tržište uvijek traži nešto novo i drugačije.

"Zato sam sretan, zahvalan i ponosan na vrijednu nagradu za najboljeg mladog poljoprivrednika Hrvatske, jer krećemo u borbu u kojoj želimo pokazati da naša obiteljska proizvodnja industrijske konoplje može biti uspješna. Zato nam dajte podršku, i onu medijsku, da je plasiramo tamo gdje joj je mjesto", rekao je Zvonimir kojemu je plan nabaviti stroj za filtiranje čaja industrijske konoplje te osigurati strojeve za preradu cvijeta industrijske konoplje. Uz to, cilj mu je povezati male proizvođače industrijske konoplje s ciljem plasmana sirovine ili plasmana finalnih proizvoda na inozemna tržišta, a drži da ovakvi projekti, zdrave hrane za ljude i životinje, mogu zadržati mlade ljude na ruralnom području, koje danas polako umire.