Zbog 'lažnjaka' na tržištu Hrvatska godišnje izgubi oko 315 milijuna kuna

Vlade država u EU-a godišnje izgube do 111,8 milijardi kuna zbog prisutnosti krivotvorenih proizvoda na tržištu, objavio je u srijedu Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).

Najviše krivotvorina može se naći u sektoru kozmetičkih proizvoda i osobne njege, sektoru alkoholnih pića i vina, farmaceutskom sektoru i sektoru igračaka i igara. Svake se godine na tim se tržištima izgubi ukupno 141,6 milijardi kuna, a razlog je to što nezakoniti proizvođači ne plaćaju socijalne doprinose kao ni izravne i neizravne poreze.

Krivotvorena kozmetika u porastu u Hrvatskoj

Kozmetički sektor bilježi daleko najviše krivotvorina. Svake godine službeni proizvođači izgube oko 71,7 milijardi kuna u prodaji zbog krivotvorenih proizvoda na razini EU. Što se Hrvatske tiče, zbog krivotvorenih kozmetičkih proizvoda, lani se izgubilo 315 milijuna kuna u prihodima od prodaje. U zadnjih nekoliko godina broj krivotvorina je dramatično skočio na domaćem tržištu, a tome u prilog govori podatak da je u zadnjem EUIPO-ovom istraživanju gubitak proizvođača bio 101 milijuna kuna manji.

EUIPO-ova analiza pokazuje da evidentirane krivotvorene predstavljaju ozbiljan rizik za potrošače. Većina predmeta bila je namijenjena djeci, a radilo se o igračkama, proizvodima za njegu djece ili dječjoj odjeći. Istraživanje koje su proveli EUIPO i Europol otkriva i poveznice između krivotvorenja i drugih teških kaznenih djela. Tijela za provedbu zakonodavstva od 2016. provela su 29 velike operacije za suzbijanje krivotvorenja i piratstva, a bile su usmjerene na organizirane zločinačke skupine upletene i u druge oblike teškog kriminala poput trgovine drogom i pranja novca.

Teški organizirani kriminal

- Krivotvorenje nije zločin bez žrtve. Lažni proizvodi oduzimaju prihode od prodaje zakonitim poduzećima, a vlade osiromašuju za prijeko potrebni prihod. Sa sobom nose nedvojbene zdravstvene i sigurnosne rizike za osobe koje ih upotrebljavaju. Naša suradnja s Europolom pokazuje da se imovinskom koristi ostvarenom od krivotvorenja može podupirati teški organizirani kriminal. Kako bismo u cijelosti riješili taj problem, na svim je razinama potrebno usklađeno međunarodno djelovanje - kazao je Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a.

Aktualne su procjene navedene u Izvješću o statusu povrede prava intelektualnog vlasništva za 2020., u kojem se objedinjuju aktivnosti izvješćivanja EUIPO-a na razini Europske unije i globalnoj razini. To uključuje i nalaze zajedničkih istraga provedenih s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Europskim patentnim uredom. Izvješćem o statusu obuhvaćeno je i istraživanje o opsegu krivotvorenih i piratskih proizvoda u međunarodnoj trgovini te se navodi gospodarski doprinos industrija koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta. Izvješće uključuje nove spoznaje o tome kako se mala i srednja poduzeća koriste intelektualnim vlasništvom.