Započelo je trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj

Uspostavljena je prva točka motrenja poljoprivrednog tla. Riječ je o lokaciji HR P2 9, na površini u državnom vlasništvu koju koristi Poljoprivreda Lipik d.d. na kojoj je završila žetva ozimog ječma. Time je i službeno započelo trajno motrenje poljoprivrednog zemljišta u našoj zemlji koju provodi Centar za tlo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, a u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Kako navode iz HAPIH-a, formiranje ovog sustava preporučeno je još 1993. godine u Programu zaštite tala Hrvatske. S ciljem realizacije, Uredbom Vlade 2001. osnovan je Zavod za tlo kao nacionalno ovlašteno tijelo za provođenje poslova iz područja zaštite i kontrole stanja poljoprivrednog zemljišta u funkciji provođenja zemljišne politike Ministarstva poljoprivrede, koji je danas Centar za tlo, jedna od ustrojstvenih jedinica ove Agencije.

U međuvremenu, zaštita zemljišta kroz provedbu trajnog praćenja postala je dio zakonske legislative, a 2021. su u sklopu NPOO 2021.-2025., osigurana financijska sredstva u iznosu od 1.725.396,509 EUR. Nositelj investicije je Ministarstvo poljoprivrede, a za provođenje je nadležan HAPIH-ov Centar za tlo.

Što je monitoring zemljišta?
Napominju i da je prije samog izlaska na polje prethodila opsežna priprema terenskih aktivnosti i edukacija nove generacije hrvatskih pedologa koji će klasifikaciju tla provoditi prema nacionalnoj klasifikaciji te prema WRB korelaciji (IUSS Working Group WRB, 2006).

U ovaj nacionalni program uključeni su priznati hrvatski stručnjaci na području pedologije prof. dr. sc. Stjepan Husnjak i dr. sc. Vedran Rubinić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji će svojim iskustvom i znanjem iz pedologije pomoći u realizaciji ovog zahtjevnog programa.

"Za potrebe provedbe programa na monitoring postajama se uzimaju uzorci tla u porušenom i neporušenom stanju za kemijske, fizikalne i mikrobiološke analize“, pojašnjavaju stručnjaci Centra za tlo HAPIH-a uz koje su u realizaciji velikog broja analiza angažirane i druge institucije: Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijeka za mikrobiološke analize, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar iz Zagreba za analize postojanih organskih onečišćivača (PAH, PCB, triazinski herbicidi, organoklorni pesticidi) te Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije za analize procjedne vode iz pijezometara.

Ističu i da je za domaće gospodarstvo od iznimne važnosti razvoj poljoprivredne proizvodnje koja ima veliki potencijal s obzirom na bogatstvo prirodnih resursa. Stoga se u sklopu agrarne politike razvijaju mjere zaštite tla koje predstavljaju skup pojedinačnih mjera koje utječu na racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem kao dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku sukladno važećim propisima.

"Program trajnog praćenja stanja se provodi na precizno utvrđenim postajama, standardiziranim metodama za prikupljanje i analizu uzoraka, a sukladno svim prijetnjama prema tlu“, pojašnjavaju i dodaju kako će se ovom aktivnosti osigurati kontinuirana dostupnost podataka neophodnih za ocjenu stanja tla i provedbu politike održivog gospodarenja i njegove zaštite.

Praćenje tla u drugim europskim državama
Kažu i da su mnoge europske države organizirale sustave trajnog praćenja tala, temeljene kako na inventarizacijama tala u prošlosti, tako i na novim istraživanjima. Razdoblje od 1950. do 1990. godine dalo je najplodnija istraživanja i prikupljanja podataka o prirodi, raspodjeli i svojstvima tala diljem Europe.

Većina tadašnjih istraživanja potaknuta su potrebom za povećanjem poljoprivredne proizvodnje, a njihovi rezultati danas pomažu shvaćanju glavnih procesa u tlu i pronalasku odgovora kako ga najučinkovitije zaštititi od brojnih negativnih utjecaja.