Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Sij 2026

Zagorje ima najviše vinogradara, Istra vinograda, a 44 % tržišta drži jedna sorta vina

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Karolina Rastija  

Zagorje ima najviše vinogradara, Istra vinograda, a 44 % tržišta drži jedna sorta vina

Kako se Hrvatska nalazi u zoni s povoljnim uvjetima za uzgoj vinove loze s različitim klimatskim uvjetima, velika je raznolikost kultivara, od kojih su neki specifični za naše područje, pa je utvrđeno da su to naše autohtone sorte.

Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze imamo 258 sorti, od čega su čak 134 autohtone, a nekada smo ih brojali više od četiri stotine. U intenzivnom uzgoju danas ih imamo dvadesetak.

Polovinu vodećih sorti u Hrvatskoj čine tri najvažnije, to su Plavac mali, Graševina i Malvazija istarska, a samo graševina čini oko 44 posto ukupnog prometa vina na domaćem tržištu.

Prema podacima iz Vinogradarskog registra, na zadnji je dan 2025. godine u Hrvatskoj bilo ukupno 16.399 hektara pod vinogradima, a četvrtinu je zauzela graševina s 4.212 hektara.

Tablica 1: 20 vodećih sorta vinove loze u Hrvatskoj na dan 31.12.2025.

Naziv sorte Zasađena površina (ha) Broj trsova
Graševina 4.212 20.398.955
Malvazija istarska 1.509 6.537.353
Plavac mali 1.126 9.400.953
Merlot 788 3.971.070
Cabernet Sauvignon 617 2.993.098
Chardonnay 581 2.904.276
Plavina 452 2.733.577
Rajnski rizling 447 2.409.606
Frankovka 387 1.805.799
Pošip bijeli 343 2.432.590
Sauvignon blanc 316 1.666.826
Maraština 302 1.874.696
Debit 280 1.560.531
Babić 256 1.551.882
Traminac crveni 235 1.138.382
Teran 227 961.244
Syrah 220 1.107.841
Pinot crni 170 911.805
Pinot sivi 164 854.654
Kujundžuša 153 801.243

27 tisuća PG-ova koji imaju vinograd
Gledano po županijama, najveće površine pod vinogradima nalaze se u Istarskoj županiji gdje se nalazi 2.733 hektara, a slijedi je Osječko-baranjska s 2.051 hektarom te Dubrovačko-neretvanska s 1.711 hektara.

Najveći broj poljoprivrednih gospodarstava koji drži vinograde nalazi se u Krapinsko-zagorskoj županiji, tamo ih je 4.130 s tek 544 hektara, što bi reklo da svaki PG u prosjeku ima 0,13 ha vinograda.

Tablica 2: Vinogradi po županijama na dan 31.12.2025. (ARKOD)

Županija* Površina (ha) Broj PG-a
Bjelovarsko-bilogorska županija 176 423
Brodsko-posavska županija 200 387
Dubrovačko-neretvanska županija 1.711 2.556
Grad Zagreb 66 409
Istarska županija 2.733 2.371
Karlovačka županija 90 251
Koprivničko-križevačka županija 301 1.853
Krapinsko-zagorska županija 544 4.130
Ličko-senjska županija 13 46
Međimurska županija 437 346
Osječko-baranjska županija 2.051 498
Požeško-slavonska županija 1.495 597
Primorsko-goranska županija 183 302
Sisačko-moslavačka županija 211 555
Splitsko-dalmatinska županija 1.337 3.424
Šibensko-kninska županija 774 1.483
Varaždinska županija 307 2.218
Virovitičko-podravska županija 377 591
Vukovarsko-srijemska županija 1.578 366
Zadarska županija 1.193 2.244
Zagrebačka županija 614 2.609
Ukupno 16.399 27.659
* Prostorni podaci (Napomena: jedan PG može imati parcele u dvije ili više županija. PG koji ima parcele u više različitih županija prikazuje se za svaku županiju zasebno). Jedinstveni broj je 27.552 PG-a.

Za one koji žele znati više
Hrvatska se dijeli na četiri glavne vinogradarske regije: Istočnu kontinentalnu Hrvatsku, Zapadnu kontinentalnu Hrvatsku, Primorsku Hrvatsku te Srednju i Južnu Dalmaciju.

Istočna Kontinentalna Hrvatska ima podregije Slavonija i Hrvatsko Podunavlje. Karakteristike su tipična kontinentalna klima, a prevladavaju bijela vina, dok je najvažnija sorta graševina. Upravo ova regija s 34 posto registriranih vinogradarskih površina daje čak 50,9 posto ukupnog vina stavljenog na tržište RH.

U Zapadnoj Kontinentalnoj Hrvatskoj (Bregovita Hrvatska) podregije su Zagorje-Međimurje, Plešivica, Moslavina, Prigorje-Bilogora, Pokuplje. Odlikuju je bregoviti predjeli, hladnija klima, a od sorti pretežito bijele: graševina, Chardonnay, bijeli pinot, zeleni silvanac, autohtone: škrlet, moslavac.

Hrvatska Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje) spadaju pod regiju Primorska Hrvatska. Ovdje je mediteranska i submediteranska klima, a odlikuju je u Istri Malvazija i Teran, Kvarneru Žlahtina, te miješane sorte.

Zadnja regija, Srednja i Južna Dalmacija sastoji se od podregija Srednja i Dalmatinska Zagora. Karakteriziraju je mediteranska klima, a dominantne su crne sorte poput Plavca Malog, dok su od bijelih sorti tu Pošip, Debit, Grk.

Na razini Europske unije trenutno imamo 18 zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) za vino, a uz to, još dvije oznake imaju status prijelazne nacionalne zaštite - Buje - Buie i Lumbarda, dok je postupak njihove registracije na razini EU u tijeku.


Komentari članka

Vezani članci

Od djeda i oca naslijedio 4, danas obrađuje 45 ha vinograda - sve podno Motovuna

21.05.2026.

Vinarija Tomaz na tržište stavlja tristo tisuća boca godišnje. Kućni prag je, kaže vinar i vinogradar Klaudio Tomaz, najljepše predstavljanje sebe, svog proizvoda i svoje vizije.

S početnih 7 proširio vinograd na 20 ha: Bolfan Vinski vrh spaja ekološka vina i domaću hranu

19.05.2026.

Tomislav Bolfan kupio je malu vinariju 2006. godine, a u godinama koje su uslijedile proširio je kapacitete na 20 hektara. Vinarija koja proizvodi vrhunska vina i njeguje prirodne metode uzgoja postala je prepoznatljiva po svom jedinstvenom karakteru

Vina Belje šire nasade u Baranji: 17 hektara novih vinograda na Banovom brdu

14.05.2026.

Na položaju Banovo brdo u vinogorju Baranja zasađeno je 17 hektara novih vinograda Vina Belje, izvijestili su u petak iz tvrtke Podravka Agri, podsjetivši i na 23 hektara vinograda koji su zasađeni prije dvije godine

Agrolaguna krči cabernet i okreće vinograde prema malvaziji

13.05.2026.

Nakon ulaska Badela 1862 porečka tvrtka pokreće investicije veće od deset milijuna eura u vino, ulje i sir

Deset milijuna eura ulaganja za prilagodbu globalnim trendovima

13.05.2026.

Otkad je Agrolagunu preuzeo Badel 1862, pokrenut je investicijski ciklus radi modernizacije proizvodnje vina, maslinova ulja i sira

Tag cloud

  1. 2864 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2713 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1572 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1345 članka imaju tag industrija
  12. 1251 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 965 članka imaju tag kriza
  29. 538 članka imaju tag porezi
  30. 453 članka imaju tag start up
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk