Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Tra 2010

Za kulturno-turističke projekte 3,3 milijuna kuna

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Davor Verković  

Za kulturno-turističke projekte 3,3 milijuna kuna

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) sufinancirat će ove godine niz projekata, manifestacija i kulturno-turističkih inicijativa s 3,310.000 kuna, s tim da će se samo projekti i manifestacije sufinancirati s dva milijuna kuna. Program subvencija izglasovan je ekspresno, brzopotezno, na posljednjoj sjednici Turističkog vijeća. Budući da novinarima nije bio ponuđen uvid u detalje, Vjesnik je naknadno došao do popisa svega onoga što će se ove godine financijski potpomoći iz državne blagajne. Golema većina projekata i kulturno-turističkih manifestacija, njih oko 90 posto, dobit će gotovo simboličnih 10.000 ili 15.000 kuna. Najveće iznose, kao i godinama dosad, odnijet će veliki projekti od kojih neki, poput zagrebačkog skijaškog natjecanja, nemaju podršku javnosti baš zbog toga jer previše stoje porezne obveznike.

Zagreb će tako s popisa sufinanciranih projekata i manifestacija, inkasirat najviše novca, čak 310.000 kuna. Glavnina odlazi na dva sportska događaja »Vip snow queen trophy« (150.000 kuna) i »PBZ Zagreb Indoors« (100.000 kuna). Potpore svim priredbama i manifestacijama siromašne Vukovarsko-srijemske županije HTZ će stajat 70.000 kuna, dakle, čak upola manje od »Snježne kraljice«, zagrebačkog skijaškog šminkeraja. Županjsko »Šokačko sijelo« i »Vinkovačke jeseni«, dvije elitne priredbe jake tradicije, ukupno dobivaju 40.000 kuna (svaka priredba po 20.000 kuna). U tom su donjem rangu i Zagrebu obližnji »Samoborski fašnik« te priredba »Dragi naš kaj«, a 5000 kuna manje dobit će zaprešićka manifestacija »Jelačić bal«. Zagrebačka županija, inače, ima (od Zagreba) zaseban račun vrijedan 85.000 kuna.

Zadarska županija ukupno će raspolagat sa 110.000 kuna potpora, a zanimljivo je da je 11 priredaba dobilo po 10.000 kuna. Cijeloj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji namijenjeno je 60.000 kuna, četirima priredbama isti iznos, s tim da je najpoznatija »Božićna priča u Čazmi«. Ni Brodsko-posavska županija neće omastit brk s 45.000 kuna, ali bi mogla Dubrovačko-neretvanska koja će iz dva izvora, dakle, projekata i manifestacija te kulturno-turističkih inicijativa ukupno dobiti 335.000 kuna. »Dubrovačke ljetne igre« standardno odnose lavovskih 150.000 kuna, a solidno je prošao i neretvanski »Maraton lađa« s 40.000 kuna. Izgleda da ljudi koji odlučuju kamo će novac namijenjen razvoju turističkih projekata vole tenis, pa je i »Umaški teniski turnir« zaslužio 100.000 kuna, a dodatnih 15.000 kuna, barem kada je riječ o tenisu u Istri, odlazi ITH-ovu turniru »Istarska rivijera«. S druge strane, obilježavanje jubileja 50 godina naturizma u Rovinju vrijedno je subvencije od samo 10.000 kuna.

Karlovačka će županija svojih 50.000 kuna pošteno podijeliti na pet priredaba, a toliko dobivaju mnoge kontinentalne županije pa i Koprivničko-križevačka. Tamošnja perjanica đurđevačka »Picokijada«, dobiva 20.000 kuna. Petnaest tisuća manje od tih županija dobiva još jedna turistički relativno nerazvijena županija silnog potencijala, Ličko-senjska. Kutjevački »Festival graševine« blagoslovit će se s 10.000 proračunskih kuna pomoći, a cijela Požeško-slavonska županija s četiri puta više novca. Dvadeset tisuća kuna više dobiva Sisačko-moslavačka županija, gdje će polovica iznosa, 30.000, otići na »Sisački viteški turnir«. Ni Varaždinska nije pobrala vrhnje - ukupno 60.000 kuna, a glavnina, 40.000, odlazi na »Špancirfest«. Nadalje, 50.000 kuna dobivaju svi projekti Virovitičko-podravske županije.

Dok kontinent (koji bi se hitno morao turistički razvijati ako želimo dulje sezone) opet nema sreće s proračunskim novcem, kudikamo bolje prolaze obalne županije. Kvarneru tako slijedi 235.000 kuna. »Riječki karneval« i »Rapska fijera« dobivaju po 30.000 kuna, ostalima, a projekata je mnogo, pripadaju mrvice s tog stola. To, međutim, nije sve: Primorsko-goranska županija dobiva i dodatnih 130.000 kuna iz stavke kulturno-turističkih inicijativa, pa će se moći sufinancirati deseci priredaba, čak i egzotične poput »Bejahada - Židovske kulturne scene«. Mnogo projekata nude i u Šibensko-kninskoj županiji, pa je i stavka subvencija, naravno, u odnosu na kontinent minus Zagreb, pozamašna - 185.000 kuna. Ukupno 300.000 kuna dobiva Splitsko-dalmatinska županija, trećina od toga odlazi »Splitskom ljetu«.

Poneki će kontinentalac pozavidjeti i na 225.000 kuna namijenjenih Zadarskoj županiji (potpore plus kulturne inicijative). Ili će reći da se s 360.000 kuna koje će otići Istranima moglo napraviti ravno 36 »Žumberačkih tisućljeća kulinarstva«. Štoviše, to bi bilo dovoljno da se 36 godina sufinanciraju sve kulturno-turističke inicijative Bjelovarsko-bilogorske ili Sisačko-moslavačke županije. Treba li ikome objašnjavati zašto kontinentalni turizam u ukupnom turističkom prometu zemlje sudjeluje s pet posto?

Mrvice:»Ljetu u Mariji Bistrici« 10.000 kuna, a krapinskom pračovjeku 15.000
Ne znamo kako će se s 10.000 kuna moći razvijati »Ljeto u Mariji Bistrici« ili »Ljeto kod Krapinskog pračovjeka« s 15.000. Sve nam je jasnije kada doznamo da su sve priredbe Krapinsko-zagorske županije zaslužile ukupno 70.000 kuna. Isti iznos slijedi i priredbama Osječko-baranjske županije, više od trećine, 25.000, odlazi Đakovačkim vezovima.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk