Vrhunska vina Marijanović: Žilavka za smijeh, Blatina za grijeh

Ovdje još od davne 1936. godine njeguju dvije autohtone hercegovačke sorte, Žilavku i Blatinu, a dolaskom mlađih generacija vinara, ponudu obogaćuju s dvije francuske sorte Syrah i Cabernet sauvignon

U mirnom hercegovačkom selu Služanj, nedaleko od Čitluka i Međugorja, već četvrta generacija obitelji Marijanović proizvodi vina. Iako je, po kapacitetima riječ o manjoj vinariji, po kvaliteti ovdašnji proizvodi spadaju u vrhunske. Uspješno pariraju ne samo domaćim konkurentima, nego i svjetskim, pa se nerijetko s brojnih natjecanja vraćaju okićeni priznanjima.

Ovdje još od davne 1936. godine njeguju dvije autohtone hercegovačke sorte, Žilavku i Blatinu, a dolaskom mlađih generacija vinara, ponudu obogaćuju s dvije francuske sorte Syrah i Cabernet sauvignon. Upravo je u ovim vinogradima posađen i prvi nasad Syraha u BiH i to 2003. godine, a koji danas daje ozbiljna vina.

4 generacije vinara
Naš domaćin, Josip Marijanović, za sebe kaže da je u ovom obiteljskom poslu na svim funkcijama od direktora do šljakera. Ali, dakako nije jedini. Tu su otac Drago, nekadašnji direktor vinarije u Čitluku, zadužen za vinograde i majka Franka koja vodi vlastitu ljekarnu. Valjda je to razlogom zašto je podrum uredan kao apoteka. Brata Vjeku, ekonomista koji radi u lokalnom Domu zdravlja, obaveze ne mimoilaze ni na obiteljskom imanju gdje uz suprugu Luciju brine o financijskoj učinkovitosti i stabilnosti.

Najmlađi i potencijalni peti nasljednik, a ništa manje vrijedan je i šestogodišnji Petar, koji se odlično snalazi kao naš vodič. Osim gostima, ovaj dječak je, pričaju nam, na stalnoj usluzi i na poslovima oko vinograda i podruma. Uz njega, Josip (38) sa suprugom Anjom ima još tri djevojčice i oni su kaže ono najvrjednije u obitelji.

"Možda ima neka poveznica s vinom jer i u drugim regijama, poput Bordoa, vinarske obitelji imaju puno djece. Žilavka je kažu za smijeh, a Blatina za grijeh", konstatira kroz smijeh Josip, a mi ćemo dometnuti kako je on očigledno skloniji ovoj drugoj. Dugu tradiciju vinarstva u ovoj obitelji dijele na period prije i poslije 1994. godine. U tom prvom razdoblju vino se proizvodilo amaterski i prodavalo u pletarama koje danas služe kao eksponat na ovom velelijepom zdanju kojega čine vila, hotel i 2,5 hektara vinograda.

"Od 1994. godine, kada je to zakonski omogućeno, smo registrirana vinarija, jedna od prvih u BiH. Tada je otac, koji je inače vinolog po struci kao i ja, odlučio profesionalnije krenuti s vinarstvom. Uložio je u inox bačve, sustav za kontroliranu fermentaciju i stabilizaciju vina, a kasnije smo izbacili i one starije drvene bačve", prisjeća se naš domaćin.

Oko 70 posto proizvodnje u ovim podrumima su vina na bazi Žilavke i Blatine. Proizvode vrhunska vina sa zaštićenim geografskim podrijetlom pod vlastitim etiketama. Kapacitet podruma je na razini 80.000 litara, a godišnja proizvodnja je polovina od toga.

"Do prije pet godina je bilo sve iz vlastite proizvodnje, ali kako rastemo, i nemamo više svog zemljišta, da bi proširili nasade, primorani smo uzimati grožđe i od kooperanata", priča naš sugovornik, dodavši da se sve više šire u turističkom smislu.