Vinograd se ne posjeduje, nego mu se služi - vino se ne stvara, već mu se dopušta da nastane

Ovogodišnji Alterego bio je posvećen Marinku Pavloviću Maki, pioniru prirodnih vina u Hrvatskoj, čija je filozofija oblikovala generaciju vinara koji na vino ne gledaju kao na proizvod, već ga smatraju živim bićem. Ovdje je riječ o strasti, ističu organizatori, o susretima, zajedništvu i pružanju šanse svima koji to žele, a koji publici mogu ponuditi autentična vina. I ne samo vina.

Nakon uspješnog prvog izdanja, u Lovranu je ove godine održano i drugo izdanje festivala prirodnih vina Alterego koji je okupio vinare iz Hrvatske i regije, entuzijaste koji njeguju prirodni pristup vinarstvu: osim što grožđe uzgajaju bez pesticida, fermentacija se odvija pomoću divljih kvasaca koji žive na bobicama i u zraku, a vino se ne filtrira niti se bistri umjetnim sredstvima.

Prirodna vina stoga u potpunosti odražavaju okuse, mirise i visinu alkohola specifične za određenu sortu grožđa, vinsku godinu i terroir, kažu proizvođači čija su vina posljedično svake godine drugačija, neočekivana i - živa.

Ova lijepa inicijativa Igora Anjolija i Tomislava Brajnovića stvara prostor u kojem se vino, hrana i umjetnost susreću bez maski. Organizatori ističu da festival nije samo događaj, već platforma za umrežavanje, razmjenu znanja i razvoj povjerenja između proizvođača i potrošača.

Alterego je zamišljen kao prostor na kojem se kroz transparentnost i vjerodostojnost u proizvodnji i deklariranju vina gradi zajedništvo, poručuju.

Miroljubiva zemljoradnja
"Primjećuje se napredak u smislu promocije vinara koji se inače ne mogu promovirati ili ih nema tko promovirati”, povjerio nam je Igor Anjoli, naglašavajući kako oni žele otvoriti vrata mladim snagama i time se ponose.

"Mislim da u Hrvatskoj imamo više od 30-40 proizvođača prirodnih vina za koje nitko nije čuo i za mene je to tragedija jer je riječ o vrhunskim vinarima. Pomalo je smiješna i činjenica da je ovo tek drugi takav festival u Hrvatskoj”, dodaje. Prvi je Grapeston koji je ovoga ljeta drugu godinu zaredom održan u Stonu.

Anjoli je strastveni sommelier, vrhunski poznavatelj prirodnih vina i zaljubljenik u vinogradarstvo, ali i gastronomiju, koji ovom manifestacijom želi graditi mostove između vinara, kuhara i publike željne autentične ponude.

Ovogodišnji Alterego bio je posvećen Marinku Pavloviću Maki, pioniru prirodnih vina u Hrvatskoj, čija je filozofija oblikovala generaciju vinara koji na vino ne gledaju kao na proizvod, već ga smatraju živim bićem. Maka je, naime, isticao da se vinograd ne posjeduje, nego mu se služi te da se vino ne stvara, već mu se dopušta da nastane.

Danas postoji generacija koja radi poljoprivredu na miroljubiv način, ”kako bi to rekao Maka: miroljubiva zemljoradnja - to je predivna definicija”, ističe Anjoli zadovoljan što mnogi nastavljaju njegov put.

Kako su radili naši stari
Jedan od njih je Lovre Plenković s Hvara. Njegova se obitelj unatrag 10 godina kroz OPG Pina bavi proizvodnjom maslinovog ulja. "S time je krenuo otac. Uzimao je u najam zapuštene masline koje smo čistili i dovodili u rod”, opisuje mladi poljoprivrednik dodajući kako su gotovo sve uzeli u najam jer vlastite zemlje imaju tek nešto malo.

Odluka o proizvodnji prirodnih vina proizašla je prvenstveno iz njegove osjetljivosti na sulfate koji mu ubijaju paletu u ustima. S idejom se prvi puta susreo na internetu, krenuo se o tome educirati i polako ušao u srž.

"Shvativši da su tako radili vina naši stari odlučio sam ići u tom smjeru. Otpočetka se bavimo ekološkom proizvodnjom pa je to bio logičan slijed događaja - ako se nešto već proizvodi bez kemije, šteta bi bilo u podrumu to uništiti”, smatra.

U proizvodnji, kaže, nemaju problema jer na Hvaru nema vlage, ”no male se ne potiče na proizvodnju, država kao da se trudi otežati umjesto da pomogne”. Birokracija je ta koja blokira, nastavlja, te se uz smijeh osvrće i na nonu koja mu dan-danas govori: "Sinko ostavi se toga, nema ti tu kruha”.

Međutim, mladi hvarski poljoprivrednik ne da smesti u svom naumu da živi u skladu s prirodom i proizvodi zdrave namirnice. I nije jedini.

Sydney zamijenio selom nedaleko Stolca
Na takav način razmišlja također njegov mladi kolega iz Hercegovine, Kazimir Bošković. I njegov najveći problem u susjednoj nam državi komplicirana je administracija i predugački postupci registracije, priča nam.

On je još uvijek u fazi investiranja, a glavni mu je cilj konačno registrirati djelatnost kako bi proizvodi mogli biti vidljivi na tržištu, ”i van BiH, da svijet vidi koliko dobra mogu biti vina iz ove regije”, govori na australskom engleskom, napominjući kako smatra da je Hercegovina fantastična regija za vinogradarstvo.

"Moji preci su na toj zemlji radili poljoprivredu unatrag 150 godina i ja želim nastaviti u tom smjeru. Također želim drugim poljoprivrednicima dokazati kako je moguće proizvoditi na ovaj način, da se ovdje mogu proizvoditi vina koja će biti svjetski cijenjena. Mnoge obitelji u Hercegovini posjeduju zemlju, ali iz nekog razloga ne žele na njoj raditi, što me žalosti jer je svakodnevni boravak u prirodi nešto predivno”, poručuje Kazimir.

'Bolji ured'
Ne skidajući osmijeh s lica, dodaje kako je to ”mnogo bolji ured” od onoga kakvog je imao prije. On je, naime, odlučio napraviti totalni zaokret u životu, ostavio se uredskog posla u Australiji kako bi se posvetio organskoj i biodinamičkoj proizvodnji. Sydney je zamijenio selom nedaleko Stoca gdje se na četiri hektara bavi vinogradarstvom, iako je polovica vinograda mladih i još ne daju roda.

Priča nam da je njegov otac otišao iz Hercegovine 1985. kako bi u Australiji pokušao izgraditi bolji život. Tamo je sreo Kanađanku s kojom je osnovao obitelj, a obiteljski su poslije godinama dolazili na odmor u Hercegovinu koju je Kazimir odmalena zavolio.

"Otac je nakon rata ovdje naslijedio zemlju na kojoj je 2007. podigao vinograde. Živio je u Australiji pa je brigu o zemlji preuzela moja tetka. Ja sam u vrijeme pandemije radio od kuće što me izluđivalo, a kako volim vinogradarstvo i vinarstvo, odlučio sam putovati po svijetu i što više naučiti o ekološkoj i biodinamičkoj proizvodnji od samih poljoprivrednika”, opisuje.