Vidaković: Zbog potražnje za mladim krumpirom pokrenuli smo kooperaciju u Ravnim kotarima

Poljoprivredno zemljište je gorući problem naše poljoprivrede zadnjih 30 godina, jer veći broj jedinica lokalne samouprave nije raspisao ni jedan program njegova raspolaganja ili je provela samo jedan ili dva natječaja, ističe dugogodišnji direktor Agrovelebita iz Lovinca Nikola Vidaković.

Lički krumpir zaštitni je znak tvrtke Agrovelebit iz Lovinca, cerificiranog proizvođača koji godišnje proizvede nešto više od tisuću tona merkatilnog i sjemenskog krumpira.

"Ova godina je bila bolja nego zadnje tri jer su 2021. i 2022. bile ekstremno sušne", kaže dugogodišnji direktor Nikola Vidaković.

Imala je optimalan raspored oborina sve do konca lipnja odnosno poslije sadnje koja je bila ranije jer već su do 20. travnja sve posadili. "To nije uobičajeno za Liku, ali u ovim klimatskim promjenama je novi raspored sadnje", opisuje.

Bez navodnjavanja nema ozbiljne proizvodnje
Dodaje da se bez navodnjavanja više ne može govoriti o nekoj ozbiljnoj ratarskoj proizvodnji, pa čak i u Lici jer je njezin južni dio dosta sušan. Temperaturni ekstremi, preko 35 stupnjeva Celzijevih u polju, onemogućuju rast krumpira, a posljednjih je nekoliko godina oborina bilo znatno ispod godišnjeg prosjeka.

Posebno se to odnosi na nicanje početkom lipnja, kada je znalo pasti samo 100 litara kiše u vegetacijskom razdoblju od čak dva mjeseca. "To su izrazito niske količine oborina i bez navodnjavanja, ne bi bilo ništa od uzgoja. Klimatske promjene se osjete, ali i vide cijele godine jer je manje oborina i tijekom zimskog perioda. To znači sadnju barem 15-ak dana ranije, jer je nekada bilo normalno posaditi krumpir u Lici početkom svibnja", objašnjava.

Nepovoljna klima utječe na prinose pa planiraju u naredne godinu, dvije svu proizvodnju koja sada iznosi 40 ha, navodnjavati. Isto tako planiraju proizvodnju krumpira povećati na 60-65 ha, otkriva direktor.

Prema njegovim riječima, Ličko-senjska županija je izradila Studiju izvodljivosti navodnjavanja na više lokacija, a njihova je u Raduču. On se nada da će ona sada ići u realizaciju što se tiče projektiranja i financiranja same izgradnje. Naime, toplinski valovi traju sada duže i moraju naći rješenje za ekstremne temperature jer biljke u polju to ne mogu izdržati. To su sve stvari o kojima valja voditi računa kod ove prozvodnje, koja postaje sve zahtjevija.

"Zbog toga smo i pokrenuli kooperaciju uzgoja krumpira u zaleđu Zadra u Ravnim kotarima, gdje je dobrim dijelom riješen sustav navodnjavanja. U prvom redu što se tiče mladoga krumpira tijekom ljeta za turističku sezonu, a ove smo godine imali 15 ha proizvodnje u kooperaciji", otkriva dodajući da je to budući smjer razvoja Agrovelebita.

Skladište krumpira u Gospiću, ali i pametna tvornica
Povlačenje klorprofarma na osnovu Uredbe EU komisije od prije neku godinu, stavilo je pred proizvođače krumpira nove obveze jer su u Agrovelebitu, iza kojega vlasnički stoje poduzetnici vezani za Liku, morali uložiti značajna sredstva u iznosu od 1,6 milijuna eura u zaštitu od klijanja gomolja tijekom čuvanja i skladištenja.

Skladište je sufinancirano s milijun eura sredstvima Mjere 4. iz Programa ruralnog razvoja, a ostalo su sredstva iz vlastitih i kreditnih izvora. Premda daže da možda nije najsretnije rješenje da se ono nalazi u Gospiću, koji je 25 kilomatara udaljen od mjesta proizvodnje krumpira u Općini Lovinac, moderno skladište je donijelo veliki napredak u proizvodnji u smislu da je olakšalo i povećalo kapacitete prihvata krumpira i njegovo adekvatno čuvanje.

"To je za nas bio golem iskorak u investiciji od prije dvije godine", kaže on.