Usporavanje vodećih gospodarstava

Zemlje OECD-a u razdoblju su usporavanja gospodarstva, a indikatori kojima se koristio istraživački tim te organizacije pokazuju da je najveće ekonomije svijeta zahvatio negativan trend koji vodi u stagnaciju gospodarstva, pa čak i novi ciklus recesije. Tako je u rujnu zabilježeno usporavanje svih velikih ekonomija u odnosu na prethodni mjesec.

Japan, Rusija i SAD ne trebaju biti u strahu s obzirom da je sporija ekonomska aktivnost ipak u skladu s dugoročnim trendovima, ali u većini ostalih članica bilježi se sporiji rast uz negativniji trend od onog evidentiranog tijekom duljeg razdoblja. Francuska, Njemačka, Italija, ali i Brazil, Kina i Indija tako se suočavaju s padom ekonomske aktivnosti, koji vodi u stagnaciju. Rezultati su to redovnoga OECD-ova istraživanja, koje se služi takozvanim usklađenim vodećim indikatorima (composite leading indicators - CLIs) ) i koji bi trebali na vrijeme predvidjeti točku preokreta ekonomskih trendova, ali ne samo kroz trenutnu ekonomsku aktivnost, već dati naznake dugoročnijih trendova. Riječ je o kombinaciji više od 200 serija podataka, odnosno između pet i deset ekonomskih indikatora za svaku zemlju. Usporavanje u OECD-ovoj regiji, koja obuhvaća 33 zemlje, počelo je oko svibnja, nakon kojega se bilježi konstantan pad rasta, pa je indeks CLI u četiri mjeseca pao sa 102,3 na 100,4 boda. Indikatori pokazuju da se eurozona približila potencijalnoj recesiji jer njezina najveća gospodarstva, Njemačka, Francuska i Italija, imaju pad CLI-a veći od pet posto, a bolja situacija nije ni u zemljama BRICS-a, gdje Brazil i Indija imaju pad od gotovo osam posto, što sugerira jače usporavanje gospodarstva. Najbogatije zemlje svijeta iz skupine G7 odupiru se usporavajućem trendu, ali i za njih se može govoriti o ulasku u fazu lagane stagnacije. Da je svijet u fazi usporavanja, nije ni tako nova informacija, a trendove koje pokazuje OECD-ova analiza, potvrđuje i nedavno objavljena stopa rasta SAD-a za treće tromjesečje tekuće godine. Iako su analitičari najavljivali rast od 2,5 posto, gospodarstvo je od srpnja do rujna ostvarilo oko dva posto rasta, a Amerikanci se pravdaju činjenicom da je strah od novog ciklusa recesije natjerao poduzetnike da odgode ulaganja. S ove trane Atlantika nema dobrih vijest jer je strah do te mjere zahvatio ulagače da Njemačka, koja je do jučer slovila za najsigurniju meku ulaganja, nije uspjela prodati puno izdanje svoje obveznice. Podsjetimo, njemačke desetogodišnje obveznice predstavljaju referentnu vrijednost na tržištu kapitala, tj. prinosi na njemački papir baza su za izračunavanje kamatne stope zaduženja svih ostalih država. A kako stvari stoje, neće se prodavati ni euroobveznice, jer je prijedlog njemačke kancelarke Angele Merkel odbijen, pa zasad neće biti jačanja uloge Europske središnje banke ni zajedničkih nota članica monetarne unije. OECD je redovno izdanje Economic Outlooka najavio za 28. studenoga, u kojem možemo očekivati rezanje prognoza istaknutih u posljednjem izvješću. Prije nekoliko mjeseci kad je analiza objavljena, najavljivao se stabilan rast BDP-a većine zemalja OECD-a. SAD je po tome u idućoj godini trebao povećati svoje gospodarstvo za osjetnih 3,1 posto, a eurozona je trebala rasti po stopi od dva posto.

Slabiji performans Europske unije posljedica je sporijeg rasta Francuske, Italije i Velike Britanije. Zemlje BRICS-a prema atmosferi koja je vladala u prvom tromjesečju godine trebale su u idućoj godini ostvariti respektabilne stope rasta BDP-a, koje su u slučaju Kine i Indije sezale oko devet posto, a Rusija, Brazil i Južnoafrička Republika imale bi ekspanziju oko 4,5 posto.