Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Svi 2026

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Goran Litvan  

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila

Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kontinentalna politička i ekonomska karta.

Prednosti ulaska u EU
Trebalo je 15 godina da pad Berlinskog zida dobije svoj globalni nastavak. Uz Maltu i Cipar u EU je ušlo i osam tranzicijskih država srednje i istočne Europe - Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Estonija, Latvija i Litva.

Za EU to nije bio samo čin političkog ujedinjenja s ‘drugom stranom Željezne zavjese’, nego i strategija rasta: nove članice bile su mlade, investicijski gladne ekonomije s velikim razvojnim potencijalom. Dvadesetak godina kasnije, analize MMF-a pokazuju da je samo članstvo dodalo oko 30 posto BDP-a po stanovniku u tim državama, prvenstveno zbog pristupa jedinstvenom tržištu i fondovima.

Zašto Hrvatska nije europski tigar
Hrvatska je na taj brzi razvojni vlak zakasnila više od devet godina. Što bi bilo bez tog kašnjenja pitanje je za milijun dolara.

Ali jedno je poprilično izvjesno – novi europski tigar ne bismo postali. Naš glavni problem nije kad smo ušli u EU, nego što smo radili kad smo ušli.

Ako uspoređujemo Hrvatsku s osam tranzicijskih država koje su ušle u EU 2004., te s Rumunjskom i Bugarskom (koje su u EU od 2007.), slika je sumorna. Hrvatski BDP po stanovniku u 2003. bio je 14 posto veći od tranzicijskog prosjeka. U deset godina – do ulaska u EU – Hrvatski je BDP po stanovniku narastao 70-ak posto, ali drugi su rasli znatno brže i Hrvatska je pala na čak devet posto ispod tranzicijskog prosjeka. U sljedećem razdoblju – do 2025. - unatoč izdašnim fondovima, NPOO-u i ‘nikad većem priljevu europskog novca' – smanjili smo taj zaostatak samo za jedan posto.

Usporedba s ostalim tranzicijskim državama za Hrvatsku je važnija od usporedbe s razvijenim članicama EU. Naime, upravo su 11 država 'nove Europe' pravi konkurenti – ne samo prema klasičnoj logici osvajanja tržišta. Tih se 11 država bori za investicijski kapital kojeg imaju razvijeni, i kojeg plasiraju tamo gdje će se najbrže vratiti.

Kako smo zabetonirali novac iz EU
Hrvatska dvanaest godina članstva nije iskoristila za hvatanje koraka, nego samo za to da dodatno ne potone. Zašto?

U većini tranzicijskih država europski fondovi bili su sredstvo, a kod nas cilj sami po sebi. Poljska, Češka, Slovačka i baltičke države europski novac gurale su u proizvodnju, izvoz, industriju, logistiku, energetiku, tehnološku modernizaciju. Nisu sve radile savršeno, ali su radile strukturno.

Hrvatska je fondove trošila i troši ih za beton. Vatrogasni domovi u mjestima bez industrije. Kružni tokovi u selima s napuštenim kućama i s malo prometa. Reprezentativne zgrade za državni aparat, poput Trga tzv. pravde… Sve su to jednokratne investicije: dignu BDP dok traju radovi, a čim se bageri povuku – nestaje i učinak. Nema izvoza, nema produktivnosti, nema multiplikatora.

Ni izdašan NPOO tu nije bio prekretnica, nego samo veća lopata.

Fondovi kao bankomat a ne razvojni alat
Problem Hrvatske nije u količini novca – EU nas po glavi stanovnika tretira iznimno velikodušno. Problem je u razvojnoj filozofiji. Mi se ponašamo kao da je cilj ‘što više povući', a ne ‘što pametnije uložiti'. Kao da je svrha fondova da se vidi da se nešto gradi, a ne da se sutra više proizvodi.

Zato je 1. svibnja 2004. važan datum i za Hrvatsku. Ne zato što tada nismo ušli u EU, nego zato što tada počeo ubrzani rast drugih – bez nas. Oni su na EU gledali kao na razvojni alat. Mi smo godinama gledali kao na bankomat.

Drugi su fondove koristili da stvaraju prihod. Mi da ga potrošimo.

I zato danas, kad se pogleda hladna statistika, možemo reći sljedeće: Hrvatska nije propustila priliku zato što nije ušla u EU 2004. Propustila ju je zato što ni nakon ulaska nije promijenila logiku razvoja.


Komentari članka

Vezani članci

Svaki treći aktivni poslovni subjekt u Hrvatskoj nema zaposlenih

12.11.2026.

Prema DZS-u, čak 66.315 aktivnih pravnih osoba nema zaposlenih, dok više od polovice ima najviše devet radnika

EU ulaže 525 milijuna u čipove, FER poziva hrvatske tvrtke

10.11.2026.

Europski paket donosi potpore do 16 milijuna eura, a FER-ov zaseban poziv omogućuje pristup stručnjacima, infrastrukturi i alatima

Stvara li Hrvatska jednoroge zato što je okrutna prema poduzetnicima?

10.11.2026.

Hrvatski tehnološki uspjesi nastaju unatoč brojnim preprekama. No njihova najveća vrijednost možda su ljudi koji stvaraju nove kompanije Kada je Daytona u listopadu uz investiciju od šezdeset milijuna dolara postala treći hrvatski jednorog, nakon Infobipa

Hrvatska po visini plaće pretekla devet EU zemalja

09.11.2026.

Prosječna godišnja bruto plaća za puno radno vrijeme za zaposlenike u EU iznosila je lani 41.500 eura, što je 4,3 posto više nego predlani.

Neven Vidaković: Hrvatska ekonomija izgleda fenomenalno, ali samo kada gledamo unatrag

09.11.2026.

Ekonomist Neven Vidaković gostovao je kod našeg Hrvoja Krešića u N1 studiju uživo, gdje je komentirao stanje hrvatskog gospodarstva uoči predstavljanja državnog proračuna za 2027. godinu, budućnost europskih fondova i provedbu Nacionalnog plana oporavka i

Tag cloud

  1. 2935 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1843 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 721 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk