Ulaganje FGS-ova mogao bi zakočiti i Bruxelles

Nakon što je postalo jasno da su fondovi za gospodarski razvoj u igri za preuzimanje 3. maja i Brodotrogira, postavlja se pitanje trebaju li i smiju li uopće ući u taj posao? Njihov način ulaganja zasniva se, naime, na modelu u kojemu u investiciju ulaze s polovicom ugovorenog iznosa, dok drugu polovicu osigurava Vlada, preko svoje razvojne banke, HBOR-a. S obzirom na to da se Vlada Bruxellesu obvezala da neće ulaziti u izravne ili neizravne subvencije brodogradilišta, s ovakvom bi idejom mogli imati ozbiljnih problema.

– Upravo o tome razgovarao je jučer u Bruxellesu potpredsjednik Vlade Neven Mimica, no o sadržaju tih razgovora s Mimicom još nisam razgovarao – rekao nam je jučer naš izvor blizak vrhu Vlade. Na upit o sadržaju bruxelleskih razgovora o brodogradilištima Neven Mimica jučer nam nije odgovorio. I drugi dužnosnik Vlade potvrdio je da su i te kako svjesni problematičnosti takvog preuzimanja brodogradilišta jer na svaku kunu koju bi uložili fondovi jednu bi kunu uložila i država, a to bi Europska komisija lako mogla protumačiti kao prikrivenu državnu subvenciju. Premda nam je potvrđeno da nikakav dokument o FGS-ovih preuzimanja brodogradilišta u Vladu nije stigao, izvor kaže da to ne znači i da prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić nije postigao načelan dogovor s fondovima. Nije nebitan ni moment da su u dijelu privatne investicije FGS-ova vodeći ulagači mirovinski fondovi. Njihova su ulaganja posebno osjetljivo područje jer pogrešne odluke izravno utječu na buduće visine mirovina njihovih članova, svih zaposlenih građana. Čelnici AZ obveznog mirovinskog fonda i PBZ Croatia osiguranja ogradili su se od komentiranja investicije o kojoj su, kažu, saznali iz medija i nitko im se službeno nije obratio. – Fondovi prvo naprave dubinsko snimanje, a onda pitaju nas ulazimo li u investiciju. Ne mogu reći ni bismo li glasali za ili protiv dok se službeno još ništa ne zna – kaže Dubravko Štimac, predsjednik uprave PBZ Croatije. No, otvoreniji su u Raiffeisen mirovinskom društvu, gdje ističu da fondove za gospodarsku suradnju ne smatraju prioritetno alatima za spašavanje posrnulih tvrtki, već ulaganjima čiji je primarni cilj ostvarivanje zarade za članove. – Na žalost, ne raspolažemo svim potrebnim informacijama da bismo mogli ocijeniti moguću ulogu fondova za gospodarsku suradnju u brodogradilištima – oprezno napominju te dodaju da ne mogu komentirati ulaganja državnih sredstava, ali imaju jasne kriterije sudjelovanja u donošenju odluka temeljenih na uloženim sredstvima članova u FGS-ove. Nisu baš izravni, no to bi se moglo protumačiti kao prst dolje. Da su razgovori s predstavnicima Vlade i brodogradilišta i pregled poslovanja u inicijalnoj fazi, danas potvrđuju i Marko Makek iz Nexusa i Petra Rebić iz Prosperusa. No, o tim razgovorima još ništa ne znaju predstavnici sindikata brodogradilišta. – Znamo ono što smo pročitali u medijima, no za nas je bitno da novi vlasnik ima bankovna jamstva i može nam osigurati nove poslove. Onda nam vlasnička struktura nije bitna – ističe Slavko Bilota, sindikalist Brodotrogira. Upravo dio s novim poslovima zabrinjava Željka Maričića iz sindikata 3. maja, koji ne vjeruje da FGS-ovi imaju kontakte koji bi omogućili nove poslove. – Ne mogu naći nijedan normalan razlog da uđu. Brodogradnja vrlo sporo obrće kapital, dobit je u rangu jedan posto, što ne može odgovarati ni jednom fondu pa pretpostavljam da je to neki dogovor s Vladom – kaže Maričić.

Da nikakav genijalac, pa bio to i Borislav Škegro, koji je zapravo “vizionar” osnivanja FGS-ova upravo radi brodogradilišta, ne može dva gubitaša dovesti u plus, upozorava ekonomski analitičar Ante Babić. – Da ulože u tržište novca, povrat bi bio 5% godišnje, od državnih obveznica od 7 do 8%, od Poslovnih anđela od 50 do 100%, a ovdje minus 50%! Zar treba uložiti u to samo zbog Škegrina interesa? – krajnje je otvoren Babić, koji strahuje i za mirovine, dok Damir Novotny kaže da 2 mlrd. kuna FGS-ova treba usmjeriti u stvaranje novih radnih mjesta ulaganjem u mala i srednja poduzeća, a ne u brodogradilišnu “rupu bez dna”.