Ukupne štete od mraza blizu milijarde kuna

Mraz i niske temperature u razdoblju od 26. do 30. travnja 2016. godine na velikom području Republike Hrvatske prouzročili su značajne materijalne štete na poljoprivrednim kulturama, posebice voću, vinovoj lozi, žitaricama i povrtnim kulturama u ranim fazama razvoja. Prema prvim procjenama, štete na voćnjacima i vinogradima kreću se u rasponu od 50 do 100 posto prinosa, dok se štete na povrtlarskim kulturama i žitaricama kreću u rasponu od 30 do 70 posto, priopćili su iz Ministarstva poljoprivrede. “U skladu s propisanim kriterijima županije na čijim je teritorijima došlo do elementarne nepogode proglasile su elementarnu nepogodu i prijavile štete u Registar šteta za poljoprivredu. Do sada je ukupno osamnaest županija proglasilo elementarnu nepogodu od mraza na područjima gradova/općina pogođenih ovom nepogodom. Slijedom prvih priopćenja, ukupno procijenjeni iznos štete jest 962.995.342,92 kn”, navode iz Ministarstva poljoprivrede te dodaju kako je ministar poljoprivrede Davor Romić u kontaktima sa županima pogođenih županija i kolegama ministrima iz zemalja u okruženju koje su pogođene istom nepogodom. Također se očekuje kako se navodi da će Europska komisija na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva EU-a zakazanim za lipanj izvijestiti o mogućnostima i modelima pomoći.

ŽUPANIJA BR. OPĆINA/GRADOVA IZNOS (kn) Zagrebačka 32 96.904.153,35 Krapinsko-zagorska 32 82.926.812,22 Sisačko-moslavačka 3 33.221.529,69 Karlovačka 4 5.650.000,00 Varaždinska 24 77.924.221,45 Koprivničko-križevačka 23 73.507.145,14 Bjelovarsko-bilogorska 22 90.036.966,89 Ličko-senjska 4 7.000.000,00 Virovitičko-podravska 9 87.743.821,15 Požeško-slavonska 9 29.513.920,00 Brodsko-posavska 19 38.890.000,00 Zadarska 9 46.710.208,19 Osječko-baranjska 32 130.360.021,04 Šibensko-kninska 6 9.323.745,25 Splitsko-dalmatinska 2 3.700.000,00 Dubrovačko-neretvanska 2 8.000.000,00 Međimurska 25 125.004.788,55 Grad Zagreb 1 16.578.000,00 UKUPNO 258 962.995.332,92

PETIR PORUČILA HOGANU: NAĐITE NOVAC ZA NAŠE VOĆARE!

Upravo je završila razmjena stajališta članica i članova Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta s povjerenikom Phillom Hoganom. Zastupnica Marijana Petir tražila je pomoć Europske komisije za voćare, povrtlare i vinogradare koji su u travnju 2016. godine pogođeni mrazom i ledom. Rekla je da se u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Mađarskoj i Rumunjskoj zbirno štete procjenjuju na 800 milijuna eura, a da je moguće da će se popeti i na milijardu eura. Petir je rekla da su proizvođači već stradali zbog ruskog embarga i poremećaja na tržištu, a ova elementarna nepogoda bacila ih je na koljena. „Imajući u vidu ovu elementarnu nepogodu i poremećaje na tržištu, zanima me, povjereniče, kako ćete pomoći našim voćarima pogođenima ledom i mrazom, o čemu sam vam s kolegama iz EPP-a već uputila zahtjev te planirate li povećati proračun za krize u poljoprivredi, ali tako da ne dirate poljoprivredni proračun, nego da osigurate dodatna sredstva?" pitala je Petir povjerenika Hogana. Petir je za svoj zahtjev dobila široku podršku zastupnika uključujući i onih iz Francuske koji su se uz one koji su supotpisali njezin zahtjev Hoganu također priklonili njezinoj inicijativi jer su i njihovi poljoprivrednici također pogođeni mrazom.

Hogan je odgovorio da je zaprimo pismo koje mu je Petir uputila s kolegama i da sada sa svojim suradnicima traži rješenja kako bi se voćarima, vinogradarima i povrtlarima koji su stradali zbog mraza i leda pomoglo spomenuvši i mogućnost financiranja iz Fonda za ruralni razvoj. Petir je komentirala da smatra da je nužno osigurati dodatna financijska sredstva izvan poljoprivrednog proračuna jer je riječ o velikoj krizi i države članice same neće moći pokriti troškove štete ako se ne pomogne i s EU razine.

Hogan je u svom uvodnom izlaganju rekao da se stanje u mljekarskom sektoru stabiliziralo te da se svinjogojski sektor oporavlja, s čime se zastupnici nisu složili upozoravajući povjerenika na konkretne probleme s kojima se poljoprivrednici susreću.

Hogan je, pak, odgovorio da je 420 milijuna eura odobreno državama članicama kao oblik pomoći, no da su one potrošile do sada samo 54 posto. Dodao je da je 15 država članica potrošilo više od novca koji im je dodijeljen a da 8 država članica nije potrošilo ništa. To su: Grčka, Francuska, Cipar, Nizozemska, Rumunjska, Austrija, Finska i Poljska.

Pojednostavljenje Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za Hogana je i dalje prioritet. Istaknuo je da je 2015. godine proveo cijeli niz mjera, a posebno je izdvojio smanjenje administrativnih kazni i uvođenje žutog kartona za prekršitelje. Dodao je da mjere stupaju na snagu na jesen i odnosit će se na obradu zahtjeva za 2016. godinu.

EK će ponuditi reviziju politike ozelenjavanja bez smanjenja standarda zaštite okoliša, ali da se dobije veća fleksibilnost za poljoprivrednike jer se poljoprivrednici žale upravo na zahtjevnost u provedbi ove mjere.

Zastupnici su kao i uvijek do sada izrazili interes i zabrinutost vezano uz TTIP. „Nije u interesu EU-a prihvatiti 'light' TTIP samo kako bi se pregovori završili u okviru mandata predsjednika Obame", bio je rezolutan Hogan obećavši zastupnicima da će štititi interese poljoprivrednika. „Ako SAD ne pristane na naše uvjete, neće biti sporazuma", zaključio je Hogan.