Učinak nižeg PDV-a 'pojele' fiskalne blagajne

Kod namirnica za koje je nultu stopu PDV-a početkom ove godine zamijenila 5-postotna cijene su uglavnom odreagirale, ali porast cijena je ipak prigušen.

Primjerice, kruh i žitarice u veljači su u odnosu na kraj 2012. skuplji u prosjeku 2 posto, a u odnosu na lanjsku veljaču 4,1 posto. Skupina proizvoda koje državna statistika prati u kategoriji mlijeko, sir i jaja u prosjeku je od početka godine do kraja veljače poskupjela tek neznatnih 0,2 posto, ali na godišnjoj razini cijena joj je viša za 5,5 posto. Nasuprot tomu, u ugostiteljstvu, odnosno uslugama posluživanja hrane i pića, na koje je radi potpore turizmu opterećenje PDV-om od ove godine smanjeno sa 25 na 10 posto, reakcija je praktički posve izostala. Točnije, izostala je u smislu korekcije cijena naniže. U odnosu na kraj 2012. cijene hrane i pića u restoranima i kafićima ostale su iste, a na godišnjoj razini, prema lanjskoj veljači, ugostiteljske su usluge (koje čine nešto više od tri posto košarice proizvoda i usluga za izračun indeksa potrošačkih cijena) u prosjeku poskupjele 2,6 posto.

Prilikom najave smanjenja poreza bilo je i najava da će se, po uzoru na Francusku, od ugostitelja i turističkih tvrtki tražiti da snize cijene i da razliku PDV-a iskoriste za konkurentnost a ne da je uzmu sebi. No, u međuvremenu se startalo s fiskalizacijom u prometu gotovinom pa se prešutno pristalo na to da niži PDV zapravo kompenzira trošak uvođenja fiskalnih blagajni koje de facto znače proširenje porezne osnovice za dio prometa koji se dosad skrivao od poreznika.