U tri mjeseca ove godine ovrha kao u cijeloj 2009.

Posljednje tri godine značajan je porast broja ovrha nad nekretninama i pokretninama, a u samo prva tri mjeseca ove godine ovrha je bilo kao u gotovo cijeloj prošloj godini. Ističe to Lidija Švaljek, direktorica Centra za poslovne informacije Hrvatske gospodarske komore (HGK), koji , inače, prikuplja podatke za Očevidnik pokretnina (iznad 50.000 kuna) i nekretnina koje se prodaju u ovršnom postupku. »Pod ovrhama najviše ima nekretnina, a od pokretnina najviše je automobila koji su uzeti na leasing. Osim toga, posljednjih mjeseci pod ovrhama je i sve više kuća za odmor na moru, te apartmana, jer je dosta ljudi podiglo kredite koje više ne mogu vraćati«, ističe Švaljek.

Ako bismo pogledali broj nekretnina unesenih u Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku od svibnja 2005. zaključno s krajem ožujka ove godine, onda bi se na razini županija moglo zaključiti da je najveći broj ovrha nad nekretninama u Vukovarsko-srijemskoj županiji (1222), Bjelovarsko-bilogorskoj (1175), te Osječko-baranjskoj (825). Najmanje ovrha nad nekretninama je u Dubrovačko-neretvanskoj (12), Ličko-senjskoj (18), te Zadarskoj županiji (75).

Švaljek ističe da su sudovi najažurniji bili u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje su svi podaci vezani uz ovrhe i dražbe promptno unošeni u Očevidnik HGK. Što se tiče strukture nekretnina, u Vukovarsko-srijemskoj županiji riječ je uglavnom o ovrhama nad obiteljskim kućama i poljoprivrednim zemljištem, na moru je češće riječ o ovrhama nad apartmanima i kućama za odmore, dok je u Zagrebu i većim gradovima riječ uglavnom o stanovima ili kućama. U prvom tromjesečju ove godine najskuplji stan u očevidniku bio je u Opatiji, dok je u tom gradu u Očevidniku zabilježen i najmanji stan. Od pokretnina, u Očevidniku ih se do kraja ožujka ove godine (od svibnja 2005.) najviše nalazilo u Istarskoj i Osječko-baranjskoj županiji (po 50), a slijede Šibensko-kninska (18), te Zadarska (devet).

Švaljek napominje da je s obzirom na krizu porastao i interes za ovrhe i sam Očevidnik. Podsjeća kako je Očevidnik profunkcionirao krajem 2005. u sklopu projekta izmjene cjelokupne politike vezane uz ovrhe u suradnji s Ministarstvom pravosuđa. Radilo se na kontinuiranoj suradnji sa sudovima, te je izmijenjena i informatička podrška. »Sve je dostupno na web stranicama i u roku 24 sata svaka ovrha dostupna je javnosti, a ono što je obrađeno stavlja se u arhivu, na temelju čega se za potrebe Ministarstva pravosuđa i Europske komisije mogu izrađivati razna izvješća«, ističe Švaljek. U Očevidniku se nalaze sve nekretnine koje potpadaju pod ovrhu, te pokretnine vrjednije od 50.000 kuna (automobili, strojevi, plovila). Uvid u Očevidnik svima je besplatan i lako dostupan, a od sudova dolaze sve informacije o javnim dražbama i navode se svi detalji uz ovrhu, dakle o kakvoj je nekretnini riječ, veličini, lokaciji i svim drugim detaljima. Na taj način u Očevidniku se može pretraživati po raznim kategorijama, objašnjava Švaljek.

Gubitak posla i nemogućnost vraćanja kredita, ali isto tako i nemogućnost plaćanja računa za »komunalije«, u konačnici u najgoroj soluciji mogu dovesti do ovrhe, bilo da je riječ o kreditu male i veće vrijednosti. Iz popisa imovine koji se dostavlja sudu, sud može izabrati što će se staviti na dražbu, kako bi se naplatio iznos potraživanja. Podsjetimo, banke u prosjeku nakon šest mjeseci nevraćanja kredita (nakon nekoliko opomena i obavijesti) pokreću sudski postupak zbog naplate potraživanja. No, banke ističu da im je u interesu pronaći rješenje zajedno s dužnikom kako bi se namirila njihova potraživanja i kako se ne bi moralo ići u sudski postupak zbog prisilne naplate.

Najviše ovrha pokreću banke i kartičarske kuće
Kao ovrhovoditelji u najvećem broju slučajeva, čak 40 posto, javljaju se financijske institucije (banke, kartičarske kuće, štedno-kreditne zadruge, osiguravajuća društva), fizičke osobe javljaju se u 25 posto, državne institucije u 20 posto i ostale pravne osobe 15 posto slučajeva. Kao ovršenici se javljaju fizičke osobe s 93 posto, te pravne osobe sa sedam posto.

Lani 220 dražbi nad stanovima i 1060 nad kućama
U 2007. evidentirane su 102 javne dražbe koje su se održale u ovršnom postupku nad stanovima i 462 dražbe nad kućama. Godinu kasnije bilo je 135 javnih dražbi u ovršnom postupku nad stanovima i 771 nad kućama, dok je 2009. zabilježeno 220 dražbi nad stanovima i 1060 nad kućama.