U Osječko-baranjskoj županiji blagi oporavak izvoznog gospodarstva

Premda je gospodarska situacija u Osječko-baranjskoj županiji izuzetno teška, o čemu svjedoči i brojka o više od 30.000 nezaposlenih, može se reći da je ipak krajem prošle godine zabilježen blagi porast izvoza, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Osijek. Prema riječima Katarine Pekanov, poslovne tajnice Komore, nakon sumiranja rezultata izvoza i uvoza za prošlu godinu vidljiv je blagi oporavak izvoznog gospodarstva.

Činjenica je da u prvih devet mjeseci prošle godine, prvi put nakon niza godina ostvarenih pozitivnih izvozno-uvoznih rezultata, osječko-baranjskoj gospodarstvo bilježi veći uvoz od izvoza, istaknula je Pekanov. Dodala je kako je izvoz, izražen u američkim dolarima, u prvih devet mjeseci 2009. godine u odnosu na istom razdoblje godine prije pao za 32 posto na 291,7 milijuna dolara, dok je uvoz smanjen za 33 posto, na 332 milijuna dolara. Upravo zato ohrabruju makar i mali pomaci vezani za oporavak izvoznog gospodarstva, kazala je.

Tako su u cijeloj 2009. godini poduzetnici iz Osječko-baranjske županije, po podacima Državnog zavoda za statistiku, izvezli robe u vrijednosti 2,2 milijarde kuna, što je 20,2 posto manje nego 2008. godine, dok je uvoz smanjen za 24,5 posto, na 2,4 milijarde kuna. Iskazano u američkim dolarima, robni je izvoz Osječko-baranjske županije u prošloj godini iznosio 425,6 milijuna dolara, što je smanjenje u odnosu na 2008. godinu za 25,1 posto, a uvoz u iznosu 454,1 milijun dolara manji je za 29,5 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u robnoj razmjeni Osječko-baranjske županije u prošloj godini iznosi oko 93,5 posto.

Pekanov nelogičnim ocjenjuje što se uvozi sve pa čak i ono što sigurno ne bi trebalo jer najveći dio proizvoda bez problema mogu proizvesti naši proizvođači. Primjerice i Hrvatska i Osječko-baranjska županija uvozi velike količine cvijeća, a za to sigurno nema razloga. Naši seljaci, proizvode odličan grah, »dok mi u isto vrijeme kupujemo i jedemo grah sumnjive kvalitete i porijekla, a to se odnosi i na ribu, pa čak i povrće poput mrkve i ostalog«.

Jednostavno »uistinu je došlo vrijeme da se mali proizvođači koji zasigurno ne mogu odgovoriti izazovima zahtjevnog tržišta, prije svega zbog financijskih problema, udruže u zajednice raznih vrsta bez obzira kako se zvale, klaster, udruga ili zadruga i tako zajednički nastupe na tržištu«, ističe. Naravno, važno je znanje i obrazovanje, a toga moraju biti svjesni i mali proizvođači koji više ne mogu ciljati samo na »staru priču o poticajima i proizvodnji pšenice i kukuruza«, rekla je Pekanov.