U jeku turističke sezone povrtlari bacaju povrće

Hrvatsko tržište povrća još se uvijek nije oporavilo od šteta uzrokovanim dezinformacijama iz Europske unije u lipnju da se smrtonosna bakterija E.coli nalazi u krastavcima i drugom povrću te od tada, kako se može čuti, povrtlari nezaustavljivo tonu. Mnogi od povrtlara kažu da je povjerenje kupaca jako teško vratiti nakon navedene afere i to unatoč tomu što u Hrvatskoj nije zabilježena E.coli i što je naše povrće najviše moguće kvalitete te zdravstveno ispravno.

Tako da se sada događa jedan od najvećih apsurda, kako navodi predsjednik Odbora za povrtlarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK-a) Zoran Kovač, da u jeku turističke sezone povrtlari nemaju komu prodati svoje povrće i bacaju ga. Kovač podsjeća da i nadalje u ime HPK inzistiraju na tomu da se država (koja se još nije očitovala na zahtjeve HPK-a) mora uključiti i pomoći hrvatskim povrtlarima. Naime, Kovač navodi da hrvatski povrtlari već dvije godine zaredom trpe velike štete - lani zbog poplava, a ove zbog E.coli, što bez pomoći države neće moći prebroditi jer većina više nije u mogućnosti vraćati kredite.

Obeštećenje kao u EU-u!
Europska unija za pomoć svojim povrtlarima izdvojila je iznos od 210 milijuna eura, a s obzirom na to da Hrvatska sudjeluje s nešto više od jedan posto u europskoj proizvodnji, u HPK su tražili isti postotak odobrenog iznosa za obeštećenje, što je oko 17 milijuna kuna. Navedeni iznos ne bi, smatra se, mogao pokriti cjelokupnu štetu, ali bi im to bila značajna pomoć, kako kaže Kovač, posebice sada kada je tržište gotovo zamrlo jer su građani još uvijek homogenizirani na strah od E.coli. Kovač naglašava da kako vrijeme odmiče, štete se povrtlarima samo gomilaju jer se tržište teško budi i nemaju komu prodati svoje povrće. Znakovito je da je pojava E.coli u EU-u i štete koje je ona uzrokavala mnogim zemljama u Hrvatskoj na površinu “izbacila” sve teškoće u povrtlarskom sektoru.

Bez točnih podataka
Naime, u Hrvatskoj ne postoji točan podatak ni o površinama pod povrtlarskom proizvodnjom - barata se s oko 70.000 ha bez površina pod krumpirom - ni o broju povrtlara jer ne postoji registar proizvođača - barata se s podatkom od oko 15.000 povrtlara (od kojih su većina i ratari) - ni o proizvedenim količinama povrća. Zna se tek, ali i to je neslužbeno, da se najviše u Hrvatskoj od povrća proizvodi kupus. Za razliku od ostalih sektora, stanje u povrtlarskom sektoru posve je nesređeno i takvo je, kako kažu povrtlari, najmanje već 15 godina. Stoga se samo od sebe nameće pitanje: Da država i ima novca, kako bi i komu od povrćara mogla namiriti štete ako nema ni registra ni površina?

Kovač ističe da je to pojavom ARKOD-a i Agroneta jednostavno rješivo jer se točno zna što je posijano/posađeno i što se ubralo. - Ujedno je to i prilika da se osim evidencije proizvodnje i proizvođača napokon uvede tržišni red. A kad je riječ o uvozu da ako se već uvozi, da se zna točno tko, koliko i za koga povrća uvozi - kaže Kovač.