Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Ou 2011

Tunis ne želi ponoviti "greške" Hrvatske

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Barbara BAN, A. JURIČIĆ  

Tunis ne želi ponoviti "greške" Hrvatske

Hrvatska je, kad je u pitanju turizam, nekim zemljama ogledni primjerak što ne napraviti. Naime, kako su prenijeli hrvatski portali, tuniški ministar turizma Mehdi Houass izjavio je da ne žele ponavljati hrvatske greške što se tiče cijena, odnosno da ne žele podizati cijene iznad realnih za njihov životni standard te pretvoriti Tunis iz jeftine u elitnu destinaciju. Međutim, nije naveden izvor iz kojeg se prenosi njegova izjava.

Tunižane, kako pišu portali, ne smeta što ih se zove jeftinom destinacijom jer ih raduje što svoje kapacitete po takvim cijenama pune gotovo čitave godine, a ne da rade dva do tri mjeseca godišnje kada nabijaju cijene, navodno kao Hrvatska. Tunižani također navode da u najmanju ruku "nije lijepo" što se hrvatski turizam i ministar Damir Bajs oslanjaju na to koja će od mediteranskih zemalja zapasti u probleme jer bi stoga njihovi turisti bili primorani odabrati Hrvatsku za svoj odmor. Hrvatski turistički sektor na ovakve je izjave s tuniške strane reagirao jednoglasno - svaka destinacija ima svoju cijenu i za to postoje razlozi. A, uostalom, Tunis i Hrvatska nisu turističke zemlje koje bi jedna drugoj bile konkurencija jer imaju drugačije proizvode, ponudu, i uvjete poslovanja. - Oni kažu da se ne žele ugledati na nas, ali i mi možemo reći da se ne želimo ugledati na njih. Tržište je ono koje će reći jesu li cijene visoke ili ne, rekao je predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske Kristian Šustar te istaknuo da se Hrvatska i Tunis ne mogu uspoređivati u turizmu prije svega zato što Tunis ima drugačiju klimu koja mu omogućava da posluje veći dio godine. Druga bitna stvar je da se hrvatski turizam počeo drugačije razvijati nego tuniški.

- Mi spadamo u krug europskih zemalja kao što su Italija, Francuska i Španjolska i s njima se trebamo uspoređivati. U Tunisu su, primjerice, prosječne plaće od 120 do 230 eura, i svi drugi ulazni troškovi su im drugačiji nego kod nas. Kada odbijemo od naše cijene plaće, sve troškove i davanja državi, na kraju poslujemo u minusu, kazao je Šustar. Veli da si turizam u zemljama takvog životnog standarda može na neki način priuštiti da na jednog gosta ima pet zaposlenih, zbog čega se gost u takvim hotelima i destinacijama osjeća kao kralj. Međutim, svih tih pet zaposlenika koštaju kao jedan u Hrvatskoj. - Nismo iste destinacije iako, nažalost, imamo i puno sličnosti - a to je da i dalje idemo na masovnost, da nam je turizam vezan samo uz plažu. Što se pak tiče komentara da se ministar Bajs ili netko od turističkih djelatnika radovao nevoljama Tunisa i Egipta i na račun toga pozivao goste u Hrvatsku, to su niski udarci i jednostavno nisu istina, veli Šustar. Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Boris Žgomba pak ne vjeruje da je tuniški ministar turizma uopće to izjavio i smatra da je većina navoda zapravo samo interpretacija novinara. - Politika cijena je autonomna stvar svake destinacije, a jesmo li pogodili ili ne, pokazuje sezona. Prošla sezona pokazala je da je omjer cijene i kvalitete pogođen. Meni nije poznato da se itko iz turističkog sektora na neki način naslađivao ili oslanjao na probleme drugih zemalja i time sebi stvarao bolje rezultate, ističe Žgomba. Spomenute navode uopće nije htio komentirati savjetnik predsjednika države za turizam Veljko Ostojić. - Svatko neka stvara turizam kakav treba, kakva je potreba i kakav je moguć u situaciji. Komentirati to, u najmanju je ruku nekorektno. Tržište će reći tko je uspio, a tko nije, zaključio je Ostojić.

Za razliku od nekih drugih europskih zemalja, hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija još uvijek nije skinulo preporuku da se ne putuje u Tunis zbog narušenog sigurnosnog stanja uzrokovanog demonstracijama i prosvjedima u toj zemlji.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk