Trumpove carine za Kanadu, Meksiko i Kinu uzrok trgovinskih sukoba

Nove carine američkog predsjednika Donalda Trumpa od 25 posto na uvoz iz Meksika i Kanade stupile su na snagu u utorak, s udvostručenjem carina na kinesku robu na 20 posto, što je pokrenulo nove trgovinske sukobe s tri glavna trgovinska partnera SAD-a.

Carinske mjere, koje bi mogle utjecati na gotovo 2, 2 trilijuna dolara u dvosmjernoj godišnjoj američkoj trgovini, počele su u 12:01 ujutro prema istočnoeuropskom vremenu, nekoliko sati nakon što je Trump izjavio da sve tri zemlje nisu učinile dovoljno da zaustave dotok smrtonosnog opioida fentanila i njegovih prekursora kemikalija u SAD.

Kanada i Meksiko, koji već tri desetljeća uživaju u gotovo bescarinskom trgovinskom odnosu sa SAD-om, bili su spremni odmah uzvratiti svom dugogodišnjem savezniku. Kanadski premijer Justin Trudeau rekao je da će Ottawa odgovoriti trenutačnim carinama od 25 posto na uvoz iz SAD-a u vrijednosti od 30 milijardi kanadskih dolara (20, 7 milijardi dolara) i još 125 milijardi kanadskih dolara (86, 2 milijarde dolara) ako Trumpove carine još uvijek budu na snazi ​​za 21 dan. Prethodno je rekao da će Kanada ciljati na američko pivo, vino, burbon, kućanske aparate i sok od naranče.

- Carina će poremetiti nevjerojatno uspješan trgovinski odnos - rekao je Trudeau, dodajući da bi one prekršile sporazum o slobodnoj trgovini između SAD-a, Meksika i Kanade koji je Trump potpisao tijekom svog prvog mandata. Premijer Ontarija Doug Ford rekao je za NBC da je spreman prekinuti isporuku nikla i električne energije iz svoje pokrajine u SAD u znak odmazde.

Očekuje se da će meksička predsjednica Claudia Sheinbaum objaviti svoj odgovor tijekom jutarnje konferencije za novinare u utorak u Mexico Cityju, priopćilo je ministarstvo gospodarstva zemlje.

Trump je također ponovno potvrdio da će povećati carine na sav kineski uvoz na 20 posto u odnosu na prijašnjih 10 posto kako bi kaznio Peking jer nije zaustavio isporuke fentanila u SAD. Kinesko ministarstvo trgovine u utorak je obećalo protumjere, ali nije ponudilo nikakve detalje jer je reklo da je Washington greškom ‘prebacio krivnju‘ za svoju krizu s fentanilom na Peking. Državne novine Global Times objavile su u ponedjeljak da će odmazda Pekinga najvjerojatnije biti usmjerena na američke poljoprivredne i prehrambene proizvode.

Strah od recesije
- Današnja nepromišljena odluka američke administracije tjera Kanadu i SAD u recesiju, gubitak radnih mjesta i gospodarsku katastrofu - izjavila je izvršna direktorica Kanadske gospodarske komore Candace Laing. Rekla je da američke carine neće uspjeti uvesti ‘zlatno doba‘ koje je priželjkivao Trump, već će umjesto toga povećati troškove za potrošače i proizvođače i poremetiti opskrbne lance.

- Tarife su porez za američki narod - kaže Matt Blunt, predsjednik Američkog vijeća za automobilsku politiku koji predstavlja proizvođače automobila iz Detroita, pozvao je da se vozila koja ispunjavaju zahtjeve regionalnog sadržaja Sporazuma između SAD-a i Meksika i Kanade izuzmu od carina.

Čak i prije Trumpove objave carina, američki podaci u ponedjeljak pokazali su da su tvorničke cijene skočile na gotovo trogodišnji maksimum, sugerirajući da bi novi val carina uskoro mogao potkopati proizvodnju. Trumpova potvrda da će uvesti carine uzdrmala je financijska tržišta i kanadski dolar i meksički pezo su pali u odnosu na dolar.

Wall Street oštro pao
Na uvođeje carina reagirao je i Wall Street gdje su burzovni indeksi oštro pali.

Dow Jones indeks oslabio je 1,48 posto, na 43.191 bod, dok je S&P 500 potonuo 1,76 posto, na 5.849 bodova, a Nasdaq indeks 2,64 posto, na 18.350 bodova.

- Tržište se nadalo dogovoru u posljednji tren, no ovoga puta do toga nije došlo. Carine su uvedene i s time se moramo nositi. Ta nova stvarnost sada se mora uračunati na tržištu, a te će brojke biti loše - objašnjava Jamie Cox, partner u tvrtki Harris Financial Group.

Ulagači se plaše trgovinskog rata jer Kanada već prijeti obustavom isporuka struje i drugim mjerama, a sve će to negativno utjecati na gospodarstva. Procjenjuje se da bi to moglo ponovno potaknuti rast inflacije, koja se ionako još uvijek kreće na povišenim razinama, a to bi, pak, onemogućilo nastavak smanjenja kamatnih stopa američke središnje banke.

S druge strane, ulagači se nadaju da bi Fed uskoro mogao nastaviti taj ciklus jer niz posljednjih podataka pokazuje da se rast američkog gospodarstva usporava. Zbog toga je Fed između dvije vatre. S jedne strane, zbog slabljenja gospodarstva trebao bi smanjiti kamate, no zbog visoke inflacije, trebao bi ih zadržati na sadašnjim razinama.

Jer, ako smanji kamate, to bi moglo dodatno potaknuti rast inflacije, a nakon nekog vremena, ponovno bi trebalo povećati kamate kako bi suzbio inflacija.

Europski STOXX 600 indeks na rekordnim razinama
A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,70 posto, na 8.871 bod, dok je frankfurtski DAX skočio 2,64 posto, na 23.147 bodova, a pariški CAC 1,09 posto, na 8.199 bodova.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica ojačao je 1,1 posto i dosegnuo rekordne razine.

Pritom su najviše porasle cijene dionica u obrambenom sektoru, u prosjeku 8 posto, nakon što su u nedjelju čelnici Europske unije i Britanije najavili veća ulaganja u obranu.

Najavili su i daljnju pomoć Ukrajini u ratu s Rusijom, nakon što su u petak u Bijeloj kući propali razgovori između predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.