Trebamo poboljšivače, a Mađari suspendirali izvoz

Žitozajednica se obratila Ministarstvu poljoprivrede s molbom da se suspenzija ne odnosi na robu što je već ugovorena

Zbog velike neizvjesnosti što će se događati na tržištu, a koju izaziva sada već gotovo dvotjedna ruska agresija na Ukrajinu, uz Rusiju vodeću žitnicu Europe, burze svih roba popratile su divljanjem cijena, napose uljarica i žitarica, glavne izvozne robe tih dviju zemalja, ali i drugim poremećajima, pa u Žitozajednici ističu kako susjedna Mađarska na novonastalu situaciju odgovara uvođenjem suspenzije izvoza žitarica što potvrđuje i pripadajuća odluka.
Time ta zemlja očito želi zadržati svoje količine te robe i tako odgovoriti na krizu i/ili njezino produbljivanje.

- Istina, nije riječ o zabrani, nema snagu zabrane, odluka o suspenziji je privremena, ali se može odraziti i na naše prilike i potrebe, pa se Žitozajednica obratila Ministarstvu poljoprivrede gdje tražimo da se suspenzija ne odnosi na robu koja je već ugovorena za Republiku Hrvatsku - kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

Misli se pritom na uvoz poboljšivača iz te zemlje jer Hrvatskoj u pravilu iz godine u godinu nedostaje od 100 do 150 tisuća tona te kvalitetne pšenice. Primjerice, 2020. godine od 140.000 tona uvezenih poboljšivača čak dvije trećine, oko 100.000 tona, bile su iz te nama susjedne zemlje. Kako stoji u tekstu odluke, mađarska suspenzija izvoza žitarica odnosi se na osam strateških žitarica – pšenicu, kukuruz, ječam i druge žitarice.

- Privremena je to odluka izazvana bojaznošću od krize izazvane ratom u Ukrajini, no u koliziji je sa slobodnim kretanjem roba unutar Unije. Za takvim odlukama poseže se u nekim iznimnim situacijama, no očito su Mađari procijenili da je upravo sada takva situacija zbog događaja u Ukrajini. Nama ta mjera nije toliko potrebna; imamo dovoljne količine pšenice, ne treba nas zabrinjavati da ćemo mi biti u nekim krizama, nema potrebe za panikom. Držimo se slobodnog kretanja roba - kaže Nada Barišić.

Podsjetimo, za Hrvatskom je ljetošnja rekordna žetva pšenice od gotovo 1,1 milijun tona zrna. U jedanaest mjeseci prošle godine Hrvatska je izvezla 507.000 tona pšenice. Dojučerašnje slabije trgovanje njome sada je zamijenila pojačana aktivnost, pa Hrvatska ima pojačane upite iz Italije za robom. Na djelu je divljanje cijena uljarica, žitarica, uz velike oscilacije na dnevnoj razini.

– Cijena pšenice na burzama je oko 400 eura po toni što je u kunskoj protuvrijednosti od 2,8 do tri kune za kilogram, a terminske cijene za žetvu 2022. su joj oko 300 eura po toni. Vrijeme je velike nestabilnosti, ali i opreza na tržištu i burzama; svaka dobra vijest može spustiti, a svaka loša podići cijenu. Od straha zbog rizika burze divljaju - kaže direktorica Žitozajednice Barišić o posljedicama prouzročenima invazijom na europsku žitnicu Ukrajinu i njezine luke odakle je roba išla na sva svjetska tržišta. Rekordni je to skok cijena svih roba, pa tako i žitarica u posljednjih četrnaest godina.