Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lis 2019

Svinje odabrane za istarski pršut moraju imati barem jedan kuhani obrok dnevno

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Marinko Petković  

Svinje odabrane za istarski pršut moraju imati barem jedan kuhani obrok dnevno

Najveći gastro događaj u Istri održat će se u Tinjanu od 18. do 20. listopada, kad se održava 13. Internacionalni sajam pršuta (ISAP), rečeno je u petak na tradicionalnom predstavljanju ISAP-a u Zagrebu.

Predsjednik Udruge proizvođača Istarskog pršuta Mladen Dujmović kazao je da će posjetitelji sajma moći kušati pršute proizvođača iz Hrvatske, Austrije, Španjolske, Italije, Mađarske, Slovenije, BiH, Srbije i Crne Gore, a organizatori sajma pripremili su program sa sportskim i zabavnim sadržajima. Ove godine sajam pršuta u Općini Tinjan, koja je i himnu posvetila pršutu, traje jedan dana duže, jer gosti teško odlaze kućama.
Prvi domaći izvorni proizvod zaštićen u EU

Dodao je da ono što izdvaja istarski pršut, koji je bio prvi hrvatski autohtoni proizvod zaštićen oznakom izvornosti na nacionalnoj razini, prema EU standardima, još 2011. godine, a projekt je sad u fazi podnošenja zahtjeva za ishodovanje oznake izvornosti na razini EU-a. "Dakle, poznata je njegova 'loza' uzgoja od sirovine, koju, pored Istre, nabavljam i iz Slavonije, a žig sljedivosti, koji se plaća svake godine, prati istarske pršute sve do potrošača, bilo domaćih ili stranih", kaže Dujmović.

To znači da odabrane svinje za istarski pršut, koje moraju imati najmanje 180 kilograma, moraju imati barem jedan kuhani dnevni obrok, a gotov prozvod se odlikuje posebnom aromom, jednoličnom crvenom bojom po cijelom presjeku. Istarski pršut nema kože, suho je salamuren morskom soli i začinima, a tijekom sušenja, od najmanje 12 do18 mjeseci, ne dimi se za razliku od dalmatinskog, drniškog ili krčkog pršuta.

Šampion prošlogodišnjeg sajam u Tinjanu Paolo Jelenić, kaže da kilogram istarskog pršuta košta od 180 do 350 kuna, ovisno o tome prodaje li se na komad ili na kilogram, odnosno klasi. "Tu su i trajni i polutrajni proizvodi na bazi svinjskog mesa, a kupci se vraćaju što znači da imamo kvalitetu, a bilo bi dobro da imamo i više domaće sirovine", kaže Jelenić.

S druge strane, Nevenka i Josip Hreljak, koji imaju tvornicu pršuta pod imenom Pisinium od 1995. godine, godišnje proizvedu 5000 do 6000 pršuta, a mogli bi, kažu, i više kad bi država malo 'podmetnula leđa' i smanjila PDV na hranu. Radi se, kažu, o vrhunsko domaćem proizvodu, koji nije iz uvoza iz Mađarske ili Austrije, pa i košta nešto više od onih iz konvencionalnog uzgoja.
Oznaka izvornosti za sve hrvatske pršute

Bivšini pročelnik za poljoprivredu Istarske županije Milan Antolović, koji je i sam veći proizvođač pršuta 15 godina, a koji je umnogome zaslužan za zaštitu izvornosti istarskog pršuta, zajedno s proizvođačima pršuta u Sloveniji, kaže da je novi cilj ekološki uzgoj i samim tim i proizvodnja eko istarskog pršuta. Samo tako, kad već nemamo potrebne količine, možemo biti prepoznatljivi na otvorenom tržištu, gdje sad dominiraju neke druge zemlje. Osim toga, kaže, i druga tri hrvatska pršuta, trebaju dobiti oznaku izvornosti, a za to moraju biti 100 posto domaći proizvod. Teško izvodivo jer uz silni uvoz, uz 'domaću proizvodnju' 700.000 pršuta godišnje imamo ih dovoljno tek 50 posto.

Milan Buršić je proizvođač istarskih pršuta od 1994. godine, nakon što je iz mesne industrije otišao u privatnike. Godišnje je to 4000 komada pršuta, a sad kćerka i zet, kaže, drže ključeve povećanja proizvodnje, jer interes tržišta za najcjenjenijim istarskim prehrambenim proizvodom, koji je opstao zahvaljujući prije svega tradiciji, ali i potpori županije, postoji. Udruga proizvođača istarskog pršuta broji 30-ak članova, a pametno koriste i Vinistru da se čuje i njihov glas u borbi s uvoznim lobijem.

Kako se čulo, sportski program sajma započet će već ovog vikenda pa će se 13. listopada moći sudjelovati u pješačenju ISAP 2019 ''preko brežine' duljine 11.5 kilometara sa startom kod školskog igrališta u Tinjanu u 10 sati ujutro. U isto vrijeme ispred glavnog ulaza sajma kreće biciklijada 'od lokve do lokve' stazom dužine 25 kilometara. Nadalje, 20. listopada u 10 sati organizirana je utrka ISAP Run putem suhozida dužine 8 kilometara, a u 15 sati startat će obiteljska timska utrka - Drugi lov na istarski pršut.


Komentari članka

Vezani članci

Drniš može postati hrvatski grad pršuta 365 dana u godini

16.09.2026.

U Drnišu pršut se ne doživljava samo kao proizvod, on je važan dio tradicije, običaja, obiteljskog stola i identiteta kraja. Drniški pršut već je stoljećima delicija u kojoj su znali uživati u Hrvatskoj, regiji, ali i puno šire. Službeno, Drniški pršut po

Ugostitelj Ante Roca ima farmu svinja, proizvodi pršute, vino, ulje i kaže: Amerikanci su najbolji gosti!

09.08.2026.

Njihova pršutana u Dalmaciji nije velika, ali ovo gospodarstvo u Velimu jedinstveno je po vlastitoj farmi svinja, ali i potpunoj zaokruženosti – od vinograda i maslinika do restorana u kojem ugošćuju tisuće stranih turista godišnje

Uzgajaju 1.200 fajferica za dalmatinski pršut: Investicija u Imotskoj krajini teška 4,7 mil. eura

03.05.2026.

Izgradnja hotela Dom koji uskoro otvara svoja vrata jedan je od najzanimljivijih projekata posljednjih godina u Dalmatinskoj zagori gdje je jedan liječnik objedinio uzgoj crne slavonske svinje, domaće buše i jedinstvene gastronomske ponude

Godišnje proizvedemo oko 550.000 komada, a pojedemo milijun: Odakle dolazi najbolji hrvatski pršut?

29.04.2026.

Istrijani su na Danima hrvatskog pršuta briljirali, uz šampionsku titulu za Pisinium, drugo mjesto pripalo je također istarskom pršutu Dujmović, dok su treće podijelili dalmatinski proizvođači Barić i Smjelo

Što donosi novi ZPP? 22% manje za poljoprivredu, 60% za ribarstvo

20.04.2026.

Reforma predviđa povijesni zaokret koji bi mogao destabilizirati poljoprivredni sektor diljem EU. Iliana Ivanova, članica Europskog revizorskog suda, upozorila je na opasnost gubitka identiteta poljoprivredne politike.

Tag cloud

  1. 2912 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1531 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1326 članka imaju tag trgovina
  11. 1369 članka imaju tag industrija
  12. 1271 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 797 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 528 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 380 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk