Sve manje kredita za stanovništvo i poduzeća

RIJEKA – Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti banaka su krajem kolovoza u odnosu na kraj srpnja porasli za gotovo 257 milijuna kuna, sa 253,98 na 254,23 milijarde kuna. Tom nevelikom, ali ipak rastu, pridonijeli su ponovno krediti središnjoj državi koji su povećani sa 22,18 u srpnju na 22,53 milijardi kuna u kolovozu, točnije za oko 360 milijuna kuna, te krediti republičkim fondovima koji su porasli za oko 500 milijuna kuna, s ranijih 8,66 na kolovoških 9,17 milijardi kuna.

Krediti financijskim institucijama – bankama, povećani su za oko 473 milijuna kuna, dok su od kredita stanovništvu rasli su stambeni krediti, koji su sa 51,91 milijardi kuna s kraja srpnja porasli na 52,05 milijardi krajem kolovoza, što je rast od 131,7 milijuna kuna.

Svi ostali oblici kreditiranja građana su u padu, pa su tako opet smanjeni hipotekarni i autokrediti, dok su kartični krediti pali sa srpanjskih 5,05 na kolovoških 4,96 milijardi kuna, dakle, za dodatnih 82 milijuna kuna. Ostali krediti građanima, među kojima su gotovinski nenamjenski, potrošački namjenski, minusi po tekućim računima i druge vrste kredita smanjeni su sa 51,03 na 50,64 milijarde kuna, dakle za gotovo 400 milijuna kuna.

Sve to govori o usporavanju tekuće potrošnje građana, povlačenju iz zaduženja po karticama, smanjivanju minusa i općenito strožem kontroliranju osobnih financija. Blagi pak rast stambenih kredita bilježi se već drugi mjesec zaredom nakon višemjesečnog pada pa je pitanje može li se na temelju tih podataka govoriti o početku oživljavanja tržišta nekretnina.

No, posebno zabrinjava činjenica što su ponovno pali krediti trgovačkim društvima i to sa 87,57 milijardi kuna na 87,12 milijardi kuna, dakle, za novih 450 milijuna kuna. To se podudara s izjavama bankara koji tvrde da se tvrtke gotovo i ne zadužuju za veće investicijske pothvate već većinom traže kratkoročne premosnice za likvidnost. Istovremeno, od privatnog se sektora očekuje da bude zamašnjak za novi rast.

Mada, tvrtke se zadužuju i u inozemstvu, te time djelomično kompenziraju smanjenje potražnje prema domaćim bankama. I krediti državnim tvrtkama su pali s ranijih 7,42 na 7,31 milijardu kuna. No, u zadnje su se vrijeme i neke državne tvrtke okrenule sektoru inozemstva.

Nadalje, prema podacima HNB-a, dobit banaka je krajem kolovoza iznosila 3,16 milijardi kuna, što je oko 16 posto manje nego u istom periodu lani.