Investicijska aktivnost vidljivo slabi: Poduzeća dižu manje kredita i slabije ulažu

Iako su investicije poduzeća u prošloj godini porasle na rekordnih 14,4 milijardi eura, investicijski zamah vidljivo slabi jer je lanjski rast od 5,1 posto upola sporiji u odnosu na prosjek razdoblja 2022. - 2024., a investicijska aktivnost sve je slabija u dijelu poduzeća koja čine okosnicu domaćeg gospodarstva, upozorava se u redovitoj publikaciji Hrvatske udruge poslodavaca “Fokus tjedna”.

Podrijetlo dobiti
Tako su mala poduzeća ostvarila pad investicija za 11,2 posto nakon što su tri godine zaredom imala prosječan rast od 12,2 posto, dok su velika poduzeća više nego prepolovila tempo rasta investicija pa u takvim okolnostima prijedlog poreza na tzv. prekomjernu dobit predstavlja pogrešan odgovor na usporavanje gospodarske aktivnosti i inflacijske izazove, upozoravaju poslodavci, a mogao bi pogoditi upravo poduzeća koja su ulaganjima u tehnologiju, automatizaciju, istraživanje i razvoj povećala učinkovitost i profitabilnost.

“Takva društva nisu nužno povećavala cijene ni ostvarivala korist od tržišnih poremećaja, nego su boljim poslovnim odlukama, dugoročnim ulaganjima, preuzimanjem poslovnih rizika ili skaliranjem povećala marže. Oporezivati rezultat dobrog managementa kao ‘ekstra dobit’ značilo bi poslati poruku da se ulaganje, učinkovitost i poduzetnički rizik naknadno kažnjavaju”, poručuju iz HUP-a i navode da je dodatni problem korištenje profitne marže kao kriterija za utvrđivanje tzv. prekomjerne dobiti, iako ona sama po sebi ne govori ništa o stvarnom povratu na uloženi kapital. U HUP-u također podsjećaju da računovodstvena i porezna dobit može porasti iz tehničkih ili vremenski uvjetovanih razloga koji nemaju veze s povećanjem tržišne moći ili “neopravdanim” rastom cijena i pritom skreću pozornost na činjenicu da se porez na tzv. prekomjernu dobit predlaže u vrijeme kada tvrtke ulažu opreznije, a rast BDP-a usporava.

Malo novih kapaciteta
Posebno zabrinjava što je pad zabilježen u svim glavnim kategorijama ulaganja, od strojeva i opreme (-11,9 posto) do građevine (- 8,9 posto) i ostale materijalne i nematerijalne imovine ključne za digitalizaciju i rast produktivnosti (-34,5 posto), a najizraženiji je kod prijevoznih sredstava, gdje je rast smanjen s 21,6 posto na samo 5 posto. Također zabrinjava što su ulaganja u novu dugotrajnu imovinu praktički stagnirala, a njihov udio u ukupnim ulaganjima pao na samo 37,3 posto, što implicira slabiji rast novih kapaciteta. U HUP-u upozoravaju da takva kretanja upućuju na naglo pogoršanje investicijske aktivnosti upravo u dijelu gospodarstva koji čini najveći dio domaće poduzetničke baze.

Za razliku od malih poduzeća, srednje velike tvrtke u prošloj su godini povećale ulaganja za 16,4 posto, dok su mikropoduzeća zadržala rast od 10,3 posto. Velika poduzeća, koja nose najveći dio ukupnih ulaganja, također bilježe sporiji rast ulaganja od 5,3, što je manje od polovice prosječnog rasta od 11,7 posto ostvarenog u razdoblju 2022. - 2024.

Usporavanje investicija pak ide ukorak s hlađenjem kreditne aktivnosti poduzeća u ovoj godini. Nakon što su novoodobreni krediti poduzećima u 2025. porasli 2,1 puta, u prva četiri mjeseca 2026. zabilježen je pad od 28,2 posto, pri čemu je rast investicijskih kredita usporio s 50,1 posto na 9,7 posto, dok su krediti za obrtna sredstva pali čak 50,9 posto, a u Udruzi poslodavaca navode da to sugerira hlađenje investicijskog zamaha.