Studirati vani mogu samo oni s bogatijim roditeljima

Hrvatski su studenti iznad prosjeka po mobilnosti tijekom fakultetskog obrazovanja, za što sve više traže i dobivaju stipendije.

U potrazi za kvalitetnim fakultetima odlaze preko granice, što ne začuđuje jer su hrvatska sveučilišta na uglednim svjetskim listama daleko od najboljih, a i posao izvan Hrvatske lakše je naći sa stranom diplomom u ruci, uz to bolje plaćen. Prema UNESCO-ovim statistikama, 2012. čak je 6096 hrvatskih studenata upisalo studijske programe na visokim učilištima u inozemstvu. Najviše ih studira u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i SAD-u. Važno je napomenuti da taj broj uključuje samo studente koji su upisali cijeli studijski program u inozemstvu, dakle ne odnosi se na one upisane u programe kratkoročne studentske razmjene. Zanimljivo je da je SAD tek na petome mjestu prema broju upisanih studenata iz Hrvatske jer je to zemlja s najboljim sveučilištima na svijetu prema međunarodnim rang-listama sveučilišta. Sjedinjene Američke Države prednjače u međunarodnom obrazovanju jer privlače 18 posto svih mobilnih studenata u svijetu. Nakon njih slijede Velika Britanija s 11 posto, Francuska sa sedam, Australija sa šest te Njemačka s pet posto svih međunarodnih studenata.
- Zanimanje za stipendije i mogućnosti studiranja uistinu su veliki. Svaka nova generacija srednjoškolaca i studenata susreće se sa sličnim pitanjima i nepoznanicama. Institut za razvoj obrazovanja - IRO od 1999. informira ih o mogućnostima studiranja i stipendijama za studij u Hrvatskoj i inozemstvu te svake godine dobiva više od 16.500 upita. Stranice na Facebooku Želim studirati u inozemstvu i Tražim stipendiju trenutačno prati više od 21.000 osoba. Sajam stipendija i visokog obrazovanja u organizaciji Instituta za razvoj obrazovanja svake godine posjećuje više od 10.000 posjetitelja u dva grada, a gotovo 300.000 osoba na godinu posjeti portal o stipendijama www.stipendije.info - rekla nam je Sandra Dobrić iz Instituta za razvoj obrazovanja.

Interes stalno raste S obzirom na to da je Hrvatska prošle godine pristupila Uniji, statistički podaci o akademskoj mobilnosti koji bi govorili o promjeni mobilnosti hrvatskih studenata još nisu dostupni. Ipak, utjecaj pristupa Hrvatske EU na akademsku mobilnost odražava se u porastu kratkoročne akademske mobilnosti u visokom obrazovanju od uključenja hrvatskih visokih učilišta u program Erasmus. U sklopu tog programa od 2009. otprilike
3000 studenata iskoristilo je mogućnost odlaska na studij ili stručnu praksu u EU; najčešće su odlazili u Austriju, Italiju, Njemačku, Sloveniju i Španjolsku. Prema procjenama Agencije za mobilnost, u sklopu programa kratkoročne razmjene u akademskoj godini 2013./2014. bit će oko 4150 mobilnih studenata, što je velik porast od čak 38 posto u odnosu na akademsku godinu 2009./2010.
- Znatni pomaci u povećanju kratkoročne mobilnosti napravljeni su u sklopu programa Erasmus. Očekuje se i da će hrvatsko pristupanje EU također pozitivno utjecati na porast međunarodne mobilnosti hrvatskih studenata pri upisu na cjelovite studijske programe. Kad je riječ o financiranju studija, glavna je prednost hrvatskog članstva u EU u tome što hrvatski studenti imaju pravo na jednake školarine koje plaćaju državljani članica EU, što u mnogim europskim državama znači manje školarine u odnosu na druge međunarodne studente. Kad je riječ o SAD-u, od 2012. broj hrvatskih studenata na američkim sveučilištima ponovno raste pa je u akademskoj godini 2012./13. ondje studiralo više od 580 hrvatskih državljana. Zbog atraktivnosti i ugleda američkog obrazovanja očekujemo da će američka sveučilišta i dalje privlačiti mnoge hrvatske studente - istaknula je Dobrić.

Tko si može priuštiti U Hrvatskoj je, ali i drugdje u svijetu, najveći problem financiranje studija u inozemstvu. Školarina, životni troškovi (smještaj, hrana, prijevoz), literatura i administrativni troškovi velik su izdatak za studente. Problem je i razlika u životnom standardu između matične zemlje i one u koju se odlazi na studij.
- Kad govorimo o trendovima na europskoj razini, treba reći da otprilike samo četvrtina mobilnih studenata u Europi dobiva državnu potporu. Programi mobilnosti EU pokrivaju manji dio ukupnih troškova studiranja pa studenti u pravilu sami, iz vlastitih izvora, pokrivaju od 75 do 85 posto troškova tijekom studiranja. U nekim zemljama čak postoji problem s prenosivošću domaćih potpora i stipendija. Nameće se pitanje tko onda sudjeluje u međunarodnoj mobilnosti - samo studenti koji to mogu platiti, tj. studenti boljega sociološko-ekonomskog statusa? Zbog svega toga stipendije i drugi oblici financijske pomoći presudni su za povećanje međunarodne mobilnosti studenata i profesora - istaknula je Dobrić.

Upornima se isplati Da bi olakšao potragu za stipendijama i studijskim programima u Hrvatskoj i inozemstvu, Institut za razvoj obrazovanja već deset godina organizira Sajam stipendija i visokog obrazovanja na kojem posjetitelji mogu doznati sve uvjete za prijavu na pojedine studijske programe i stipendije od predstavnika visokih učilišta ili stipendijskih programa u više od dvanaest svjetskih zemalja. Deseti Sajam stipendija i visokog obrazovanja održat će se 14. listopada u Zagrebu i 16. listopada u Rijeci. Ove godine Francuska će se predstaviti posjetiteljima kao zemlja partnerica Sajma uz potporu Veleposlanstva Republike Francuske, Espace Campus France Croatie i Francuskog instituta u Zagrebu. Također, IRO je ovlašteni centar Education USA za Hrvatsku za pružanje informacija o mogućnostima studiranja u SAD-u koji podupire US State Department. Kako god bilo, hrvatski studenti sada više nego ikad imaju priliku krenuti po znanje izvan hrvatskih granica. Prilike su tu, samo ih treba iskoristiti. U potrazi za stipendijama najbolje je primjeniti staru poslovicu: Tko pita, ne skita, jer bez potrage stipendija će vam se teško sama ponuditi.