Stočari muku muče s ispašom stoke

Stočari na kninskom i drniškom području muku muče s ispašom stoke jer posljednjih mjeseci ostaju bez terena kojima su se desetljećima koristili. Hrvatske su šume dio tih površina pošumile. Problem je mnogo veći, tvrde u Udruzi hrvatskih krških pašnjaka. Ne povećavajući površinu krških pašnjaka, Ministarstvo poljoprivrede stočarima onemogućuje zakup novih površina te tako i mogućnost dobivanja velikih poticaja koje daje Europa.

Na mjestima gdje su donedavno pasle ovce, sada više ne smiju. Brane to i nadziru Hrvatske šume.

- Jednostavno nas prisiljavaju da se rješavamo ovaca, da odemo negdje dalje, rekla je Ivanka Grekša iz Vrbnika.

Davor Šiklić dohranjuje krave sijenom. Mjesta koja su više od desetljeća služila za ispašu - sada su pošumljena.

- Ja ne znam, ja ne znam što ću. Ili ću prodati krave ili ću ići u Irsku. Pazite, meni je s tim prvenstveno ugrožena moja egzistencija, govori Šiklić.

Iz Hrvatskih šuma poručuju - rade u okviru zakona i propisa. Prema Osnovama gospodarenja - pašarenje je zabranjeno.

"Zadnjih godina pokazuje se potreba za pašarenjem, no zbog propisa Osnova te mogućnosti zasad nema", poručuju.

U listopadu su, kažu, ponudili u zakup 5.000 hektara, a pripremaju i nove površine. No sve je to nedovoljno - tvrde u Udruzi krških pašnjaka.

- Mnogi ljudi nemaju mogućnost, odnosno država im priječi upis površina koje obrađuju u ARkod sustav. S obzirom na sadašnji broj grla, potrebno je upisati još dodatnih 340.000 hektara od ukupno milijun i 600 tisuća pašnjaka. RH je prijavila Europskoj komisiji za plaćanje samo 72.000, rekao je predsjednik Udruge hrvatskih krških pašnjaka Ivan Tešija.

- Sve mediteranske zemlje članice EU-a svojim uzgajivačima stoke daju poticaj 2.500 kuna po hektaru plus 600 kuna ako oni prijave ekološku proizvodnju. Dakle, to je otprilike 3.000 kuna po hektaru, rekao je Jozo Rogošić s Odjela za agronomiju, ekologiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

U Ministarstvu poljoprivrede, tvrde, u protekle 4 godine povećali su površinu krških pašnjaka za 20.000 hektara.

- U ovome trenutku upisano je samo 74.000 hektara, a naš resurs mnogo je veći u odnosu na potrebe. No kad se izmjene šumo-gospodarski planovi odnosno poveća dostupnost površina za stočarsku proizvodnju zbog većeg broja stoke, na tome će području naši stočari trebati više upisivati zemljište u ARKOD, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak.

A ta potreba, ako se pita uzgajivače, već postoji. Tvrde - 6.500 OPG-ova na krškim područjima povećalo je proizvodnju za 300%; opstanak i daljnji razvoj jamči im, kažu, tek provođenje zajedničke poljoprivredne politike Europske komisije čiji je glavni cilj - ruralni razvoj.