Stabilizirano tržište meda

U Hrvatskoj je napokon stabilizirano tržište medom. Plasman meda je osiguran, povećana je njegova potrošnja, a zadovoljavajuća je i otkupna cijena koja se kreće od 11 do 19 kuna za kilogram, koliko iznosi za najtraženiji bagremov med, kaže Zvonimir Pajnić, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije, naglašavajući pritom da u Hrvatskoj nema nelegalne proizvodnje meda, kako se to pokušava javnosti plasirati i time pčelarsku proizvodnju svrstati u sivu ekonomiju.

Ozakonjenja prodaja
Pčelarska proizvodnja, kaže Pajnić, takvu etiketu ne zaslužuje, posebice od kada je, promjenom propisa i usklađivanjem s EU-om, zakonski definirana prodaja meda na “kućnom pragu”.

- Stanje s medom u Hrvatskoj je stabilizirano dijelom i stoga jer je zbog lanjskog pomora pčela došlo do manje proizvodnje, a povećane potrošnje meda te neočekivano visokog izvoza od 1.500 do 2.500 tona meda, odnosno, pojašnjava on, došlo je napokon do izjednačavanja ponude i potražnje. Unatoč tomu, smatramo da u Hrvatskoj ima dovoljno meda te da ga nije potrebno uvoziti. Istina je da je do sada 90 posto lanjskog meda prodano, no to ne opravdava zahtjeve za interventnim uvozom meda, koji su nedavno upućeni od pojedinih tvrtki koje se bave pakiranjem meda i proizvodnjom proizvoda na bazi meda, kaže Pajnić te dodaje kako su, prema svim pokazateljima, ovu zimu pčele prezimile odlično i nije bilo značajnijeg pomora tako da se očekuje ukupna proizvodnja od najmanje 5.000 tona meda.

Pajnić kaže kako u Županijskom savezu pčelara smatraju da i nadalje treba održavati kontinuitet izvoza meda, pa makar to bio i izvoz u bačvama jer je to dobro za stabiliziranje tržišta.

Prva školaza pčelare u RH
Značajni pomaci u području pčelarstva na ovim prostorima, kaže Pajnić, učinjeni su uz pomoć Osječko-baranjske županije, Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Osijek i Ministarstva poljoprivrede.

- Odjel za poljoprivredu Osječko-baranjske županije godišnje za razvoj pčelarstva izdvaja oko 70.000 kuna za edukaciju pčelara te značajna sredstva u dijelu koji se odnosi na povrat kapitalnih investicija. U protekle četiri godine kroz školu za pčelare, prvu takvu osnovanu u Hrvatskoj, koju je financirao OBŽ, prošlo je 200 pčelara, a budući da je interes još uvijek velik, uskoro kreće nova škola. Uz pomoć Županije osnovan je i regionalni klaster pčelarstva "Roj" , koji za sada ima 52 člana, predstavnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, tvrtki i zadruga. Iz tog pčelarskog klastera proizišla je i pčelarska zadruga Pčelari Slavonije i Baranje koja ima 62 člana, a radi od listopada 2008. Zadruga je još uvijek smještena u prostoru Regionalne veletržnice Osijek, no uskoro seli u nove prostore u Bios, gdje će nastaviti proizvodnju opreme za pčelarstvo i slično, kaže Pajnić.