Sramota je da je zemljište neobrađeno, a uvozimo hranu

U saborskoj proceduri napokon se našao i novi Vladin prijedlog izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je ljetos prošao četiri burne rasprave. Naime, ni jedan zakon do sada nije naišao na toliko neodobravanje poljoprivrednika, posebice iz redova manjih obiteljskih gospodarstava koji smatraju da se njime želi pogodovati krupnom kapitalu. No, ono što je još zanimljivije, s prijedlogom izmjena nisu baš zadovoljni ni veliki poljoprivredni sustavi, ni struka. Bio je to i povod za razgovor s Tihomirom Jakovinom, ministrom poljoprivrede.

Zbog čega se uporno ide na izmjene Zakona o poljoprivredi, posebice jer su na terenu dočekane na nož i od struke i od sela?
- Reforme su uvijek bolne i oni koji ne žele promjene dočekat će ih, kako kažete, na nož. Kod nas se ni jednom rješenju ne daje šansa, nego se po njemu pljuje i blati autore prije nego se i donesu. To je problem mentaliteta. Kad pričamo između sebe svi govorimo da je sramota što zemlja stoji neobrađena, a mi uvozimo goleme količine hrane i imamo vojsku nezaposlenih. No, kad hoćete tu zemlju staviti u funkciju proizvodnje i zapošljavanja, opet svi ustanu na noge. Moramo se svi otrijezniti i početi raditi, a ne samo kritizirati. I sami znate koliko je malo državne zemlje stavljeno u funkciju. Godinama se na lokalnoj razini dijelilo zemlju po babi i stričevima. Na novi Zakon se išlo jer se državnom zemljom nije dobro raspolagalo. Da jest, mi bismo danas imali daleko veću proizvodnju.

Što će, prema Vašem mišljenju, boljega donijeti novi zakon o poljoprivrednom zemljištu kada stupi na snagu?
- Bolje će se njome raspolagati, a onaj tko zemlju dobije imat će obvezu i odgovornost pokazati što je i kako proizvodio. To je najvažnije. S druge strane zemlja će biti dana u zakup onima koji imaju viziju što će i kako će proizvoditi, a ne samo ubirati poticaje, ili kao što imamo slučajeva zemlju dali u podzakup i živjeli od rente. Imali smo nakaradni sustav i moramo ga promijeniti. Odgovorno tvrdim da će zemlju dobiti pravi proizvođači, ne mali i ne veliki, nego oni koji će proizvoditi više, bolje i kvalitetnije.

U kojem roku mislite staviti u funkciju još milijun hektara zemljišta?
- Naš je cilj da u ovom mandatu pokušamo staviti u funkciju svu državnu zemlju. Ne želim se vezati rokovima, ali znam da će sada procedura biti jednostavnija, kriteriji jasni i dodjela će biti pravedna. Ako bismo stavili u funkciju milijun hektara to bi bio revolucionarni potez i u mnogim bi proizvodnjama postali konkurentni i samodostatni.

Godinu dana je prošlo otkako ste na čelu Ministarstva poljoprivrede. Jeste li zadovoljni učinjenim?
- Ulaskom u Ministarstvo poljoprivrede dočekao nas je popriličan nered i gomila prikrivenih obveza koje još uvijek vraćamo. U mjesec dana od ulaska sa svih strana su dolazili samo pritisci velikog broja proizvođača. Sve je to bio rezultat loše poljoprivredne politike. Teško je u godinu dana napraviti značajne reformske zahvate koji bi bili vidljivi na terenu. No, siguran sam da smo donijeli jedan drukčiji model ponašanja, a to znači da se sve radi prema zakonu i propisima. Unijeli smo veću odgovornost i red. Iza nas je prva godina u kojom smo krenuli u zemljišnu reformu, započeli sređivanje tržišta, povećali iskorištenost IPARD-a, nakon dugog niza godina dobili smo dozvolu za izvoz svinjskog mesa na tržište EU, krenuli u pripreme za posao oko fondova za ruralni razvoj za koji nas čeka golem novac koji ćemo moći iskoristiti id drugo.

Što Vam je bilo najteže odraditi. Da ste znali što Vas čeka biste li danas prihvatili biti na čelu Ministarstva poljoprivrede?
- Najteže je uvjeriti naše proizvođače da moraju biti odgovorni prema svojim biznisima i da ne mogu očekivati više kako će država uzimati novac od poreznih obveznika i smirivati uzavrele strasti. Moji su prethodnici prosvjede rješavali na način da su svaki put pronašli dodatni novac na traženje prosvjednika, što je dodatno povećavalo deficit države, proizvodnja nam je bila sve manja i manja, a uvoz rastao. U poljoprivrednoj su politici učinjene pogreške, jer se poticaji nisu vezali uz proizvodnju, nego uz hektare, pa smo stvorili gomilu lažnih proizvođača koji su poticaje koristili kako dodani izvor prihoda ili svoju plaću. Smatram da je sada svima jasnije kako se od poštenog rada može živjeti. Naš je cilj da nakon što provedemo ključne reforme počnemo više proizvoditi a ne da samo plačemo nad vlastitom sudbinom i za sve krivimo uvoz ili nekoga tko nas želi uništiti. Iako je biti ministar odgovoran posao koji zahtijeva odlučnost i donošenje teških odluka ipak mislim da sam u godinu dana pokazao kako mi je cilj da se hrvatska poljoprivreda promijeni nabolje. Iz tog razloga ponovno bih prihvatio da budem ministar.

Kako ocjenjujete stanje hrvatske poljoprivrede pred ulazak u EU?
- Ne možemo reći da smo dovoljno konkurentni i spremni za jaku tržišnu utakmicu. U medijima se najčešće prikazuju loši primjeri, jer dobri poljoprivrednici nemaju vremena da se slikaju, oni rade, proizvode i zapošljavaju. Takvi su spremni za EU. Ono što bi do ulaska trebali odraditi jest to da se naši proizvođači udruže u zadruge, proizvođačke grupe i organizacije, jer će tako lakše prodavati svoje robe i aplicirati za EU fondove. Moramo se pripremiti i odrediti ciljeve, što želimo proizvoditi kad uđemo u EU i s čime možemo na otvoreno tržište. Mi trenutačno radimo na operativnim programima za govedarstvo, svinjogojstvo i pokušavamo utvrditi zbog čega prethodni nisu dali pozitivne rezultate, te nove programe uklopiti u Program mjera za ruralni razvoj. Isto tako moramo uvjeriti naše proizvođače da se ne smiju bojati tražiti novac iz EU fondova.