Solinski Centaurus: Imamo sve više upita od najboljih restorana, uključujući Michelinove

Jedan zaposlenik, dvije škrinje i jedno vozilo, tako su prije dvadeset godina u biznis krenuli braća Ivo i Toni Bartulović, osnivači tvrtke Centaurus. Nasmijani, skromni i srdačni dočekuju nas u svom sjedištu u Solinu do kojeg smo se uspjeli probiti usprkos posve pogrešnim uputama navigacije koja nas je usmjeravala prema prema splitskom zatvoru na Bilicama. Možda je ona znala nešto što mi ne znamo. U svakom slučaju nekoliko strpljivih poziva prema domaćinima izvelo nas je na pravi put. Tjerani burom hitrim korakom prelazimo prostrano dvorište i smještamo se u direktorski ured s braćom Bartulović.

Razgranati biznis
– Mi smo Centaurus grupa, core biznis nam je riba – započinje priču Toni i sjedeći za svojim radnim stolom i ukratko opisuje kako su kroz maloprodaju u posljednjih deset godina razvili vlastiti brend Gastro ribarnice Brač. Otvarali su po jednu maloprodaju godišnje i sada ih imaju 11. – Uspjeli smo napraviti najveći privatni lanac ribarnica u Hrvatskoj. Obično ako se netko bavi ovim poslom uspije doći do brojke tri jer je taj posao jako težak, ima teške ekspoziture s kvarljivom robom, kontrole kvalitete, ljudi i svega ostaloga – objašnjava Toni.

Njihovim ribarnicama u Splitu, Solinu, Podstrani, Omišu, Kaštel Gomilici i Brelima prije tri se godine pridružila i ribarnica u Beču. Tamo su zajedno s Milanom Prgometom otvorili tvrtku Centaurus Gmbh te maloprodaju nazvali GastroFisch Brač. – Početak je bio fenomenalan, u pandemiji se sve malo usporilo. Nadamo se da će se oporavkom i odlaskom pandemije pozitivan trend nastaviti jer smo se dokazali kvalitetom i uslugom, prepoznali su nas kupci i sve više imamo upita od najboljih restorana, uključujući i one Michelinove – otkriva Toni uzbudljivosti u osvajanju austrijskog tržišta.

U Centaurus grupi je i tvrtka Gastro Hvar koju su u suradnji s Grgom Fistonićem otvorili prije dvije godine ne bi li se približili nautičarima. Nisu samo punkt na koji radi opskrbe dolaze jahte na proputovanju Jadranom, već Gastro Hvar opskrbljuju restorane, konobe i hotele na Hvaru. Budući da su u luksuznom horeca kanalu, u pandemiji je poslovanje bilo otežano, ali prošla im je godina, doznajemo, bila izvanredna. – Maloprodaja ribe je u pandemiji imala izvanredne rezultate, svi veliki trgovački lanci su bilježili rast prodaje ribe. S druge strane, to nije bio slučaj s onima koji su specijalizirani za horecu. Restrikcije, otežana putovanja i zatvoreni restorani uzeli su danak. Mi smo isto imali stagnaciju u horeca dijelu poslovanja, ali najvažnije je da smo održivi, da nema minusa i da smo spremni za neka bolja vremena – optimistično gleda u budućnost Toni.

Proizvodne investicije u fokusu
Centaurus u ovoj godini fokus stavlja na investicije u proizvodnju. Naime, svojim brendom Amare, što znači ljubav iz mora, već su se na tržištu etablirali kao značajan proizvođač ručno čišćenih repova kozica. Godišnje ih obrade više od 200 tona i to im je jedan od glavnih proizvoda u ribarnicama. S obzirom na ta da je kozica je sastavni dio mnogo rižota, tjestenina i ribljih jela, u Centaurusu su počeli raditi razne riblje temeljce, riblje polpete. To je bilo izvrsno prihvaćeno u maloprodaji, ali i u horeca kanalima, tako da im je sada cilj dovesti tu proizvodnju na premium razinu. Dosad su u svoje pogone uložili tri milijuna eura, a nova investicija bit će oko milijun eura za što će koristiti i europska sredstva.

- U interesu nam je isključivo proizvodnja od jadranskih namirnica, od samog početka se bavimo proizvodnjom u manjim količinama i to cijelo vrijeme raste. Imamo lagani organski rast i cilj nam je proizvesti što više modernih proizvoda od jadranskih namirnica. Što se tiče geografskog širenja, idemo metar po metar, fokusirat ćemo se zasad na proizvodnju i na postojeća tržišta – uključuje se u razgovor Ivo od kojeg saznajemo da 90 posto ribe otkupljuju od kooperanata, a ostalih deset posto dolazi iz vlastitog ulova. Njihov se biznis temelji na 'divljoj ribi', odnosno ulovljenoj ribi, a ne onoj iz uzgoja.

Osvajanje tržišta i 'jedenje manjih ribica'
Prvih godina s novim će se proizvodima koncentrirati na domaće tržište, ali u planu im je i plasman na inozemno tržište koja većom platežnom omogućuju lakši rast i razvoj. No, vlasnici Centaurusa žele postepeno rasti kako bi očuvali i bolje kontrolirali kvalitetu svojih proizvoda.

– Nema žurbe. Ovu godinu slavimo 20 godina postojanja, iza nas je puno iskustva, radih sati, muke i suza da bismo došli do pozicije na kojom smo sada i zato želimo da svaki sljedeći potez koji vučemo bude izračunat sto posto. Krenuli smo iz nule bez ičije pomoći i otad stalno rastemo. Prošle smo godine rasli rekordnih 35 posto. Vidimo se u tom konstantnom rastu i svakako želimo u budućnost s istim zaposlenicima. Imamo više od sto zaposlenih, preko 50 posto ih je s nama više od pet godina, a deset posto je preko deset godina s nama – ističe Ivo, a Toni kima glavom i dodaje da će već i samo to da zadrže postojeće ljude biti veliki uspjeh. – Ne moramo zapošljavati ne znam koliko, ne moramo rasti, trčati za tim da budemo nacionalni broj jedan, ali ako ti ljudi ostanu s nama, znamo da ćemo postići uspjeh – nadovezuje se Toni.

Iako se bave ribama, ne planiraju nikakve poslovne manevre koji se često opisuju većom ribom koja jede manje. Drugim riječima, ne namjeravaju akvirirati tvrtke ni OPG-ove, ali ni dopustiti da netko preuzme njih, mada je takvih ponuda bilo. Još su mladi, ali ne bi više imali snage pokretati nešto iz početka, smiju se braća.

Gastroparadoksi
Uronjeni u podmorski svijet, vide i prostor za promjene nabolje. Nelogično je da hrvatska temelji gastroturizam na lignji koje nema dovoljno u Jadranu ni zimi, a kamoli ljeti kada je najtraženija te se mora uvoziti. S druge strane, mol i trlja kojih se ljeti najviše ulovi u Jadranu ne mogu se prodati na domaćem tržištu, već se izvoze u Italiju i Španjolsku koje na njima grade turizam. To je glavna greška, smatra Ivo Bartulović, jer bi upravo na tim ribama mogli graditi gastroturizam koji bi trajao 12 mjeseci. Centaurus ima deset posto izvoza u prihodu, a glavna izvozna tržišta su im Austrija, Italija i Španjolska.

- Naši su meniji bazirani na većim komadima i na skupljoj ribu, čak je i uvriježeno mišljenje da je riba skupa. Umjesto da se okrenemo konzumaciji jeftinije ribe iz kočarskog ulova i ulova plivarica. Moralo bi se i trebalo puno više raditi na promociji domaćeg ulova, jeftinije ribe i načina njezine pripreme i to počevši od vrtića. Šteta je da djeca u vrtiću jedu panirani filet oslića koji je došao iz uvoza umjesto domaće jadranske ribe. Naš panirani filet oslića je skuplji od uvoznog, ali kad jedu naše, znamo što jedu – objašnjava Ivo.