Što nosi budućnost hrvatskog ribarstva?

U Šibeniku je održan 26. susret ribara u organizaciji Hrvatske obrtničke komore. Istaknuti su problemi i izazovi s kojima se ribari svakodnevno susreću u svom poslu kao i budućnost ove iznimno važne strateške grane za hrvatsko gospodarstvo.

Jedan od najvećih izazova budućnosti povećanje je zaštićenih morskih područja. Strategija je to bioraznolikosti Europske unije.

- Ribari se ne moraju bojati, mi i sada imamo jako restriktivne mjere regulacije ribolova, naročito te prostorno-vremenske mjere, prvenstveno u koćarskom ribolovu gdje je danas preko 30-40% mora već sada onemogućeno za koćarski ribolov, objasnio je Nedo Vrgoč iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Dio flote se smanjuje i dio modernizira, uložilo se u ribarstvo gotovo 350 milijuna eura.

- Modernizirali 261 plovilo, dali potporu za 230 vrijednih projekata stavljanja na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, naglasila je ministrica poljoprivrede, Marija Vučković.

- Zadnje tri godine država je ribarstvu i akvakulturi isplatila oko 80 milijuna eura potpore, rekla je.

A cilj je nastaviti s ulaganjem. Povećati prozivodnju i potrošnju najžilavije i najotpornije gospodarske grane.

Oporavak i stabilizacija

Ta sredstva, kako je navela, doprinijela su oporavku i stabilizaciji njihovog poslovanja bez ozbiljnih negativnih posljedica, o čemu najbolje govore podaci o konstantnoj pozitivnoj vanjsko-trgovinskoj bilanci, povećanju proizvodnje u akvakulturi te povećanju vrijednosti ulova.

- Ukupna proizvodnja u akvakulturi RH u razdoblju od 2016. do 2022. porasla je 58 posto u količini te 64 posto u vrijednosti, istaknula je Vučković.

Iz Ministarstva poljoprivrede u priopćenju iznose i podatke kako se provode najveća ulaganja u ribarsku infrastrukturu i ribarstvo otkad postoji Republika Hrvatska, pri čemu je dodijeljeno je 47,33 milijuna eura potpore za ulaganja u 10 ribarskih luka.

Samo za ulaganja u unaprjeđenje sigurnosti i radnih uvjeta osuvremenjeno je 261 ribarsko plovilo, uloženo u 230 projekta za poboljšanje stavljanja na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, te je izgrađeno i opremljeno pet novih i osuvremenjeno 25 postojećih pogona za preradu ribe.

Pozitivna trgovinska bilanca

Kako se navodi u priopćenju, Hrvatska već duži niz godina ima pozitivan trend u vanjskotrgovinskoj bilanci proizvoda ribarstva i akvakulture. U 2022. godinu uvezeno je 63 tisuće tona, u vrijednosti 248 milijuna eura, a izvezeno 66 tisuća tona, u vrijednosti 312 milijuna eura.

Bilanca u pogledu proizvoda ribarstva i akvakulture je kontinuirano pozitivna, navodi se u priopćenju.

Inače, teme danas održanog prvoga dana Susreta ribara bile su aktualno stanje u lokalnom i nacionalnom ribarstvu, inspekcijski nadzor u ribarstvu te izazovi koje Natura 2000 i Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. godine stavljaju pred ribare.