Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Pro 2016

Smeće iz Dubrovnika Gunji će donijeti velike prihode

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ  

Smeće iz Dubrovnika Gunji će donijeti velike prihode

Na istok županjske Posavine uskoro će početi stizati komunalni otpad s juga Hrvatske. Načelnik općine Gunja Hrvoje Lucić potvrdio nam je da su u tijeku pregovori s gradskim vlastima Dubrovnika o deponiranju otpada iz tog kraja na gunjanskom odlagalištu Kraplja.

Očekuje da će ugovor ovih dana biti potpisan i da će dovoz smeća krenuti, jer odluka je prošla na Gradskom vijeću Dubrovnika.

- Imamo oko 25 tisuća tona slobodnih kapaciteta, a tri općine koje ga trenutačno koriste, Gunja, Drenovci i Vrbanja, ne mogu ga napuniti do predviđenog roka zatvaranja. U Dubrovniku su doznali za naš deponij i kontaktirali nas, jer im je otpad postao gorući problem, okolna odlagališta više ga ne mogu primiti, a smeće se gomila. Pristali su na našu cijenu zbrinjavanja od 350 kuna plus PDV za tonu otpada - kaže načelnik Lucić. Očekivana godišnja količina je do 20 tisuća tona.

– Smatram kako bi stvarno bila šteta ne iskoristiti slobodne kapacitete odlagališta i Gunji ne osigurati značajne prihode. Otpad se kod nas zbrinjava prema najvišim standardima zaštite okoliša, nema nikakve opasnosti za mještane i ne vidim zašto ne bismo došli do novca koji nam se nudi, a koji će za ovu siromašnu općinu mnogo značiti. Za godinu dana odlagalište se počinje zatvarati i 2018. bit će potpuno zatvoreno, uzeli mi taj novac ili ne - zaključuje Lucić.

Kada se odbiju troškovi zbrinjavanja Gunji bi ostalo između tri i pol i četiri milijuna kuna na godišnjoj razini, a ilustracije radi, realan proračun Općine Gunja kreće oko 2,5 milijuna kuna.

Gunjansko odlagalište Kraplja jedno je od najuređenijih i najsuvremenijih u Hrvatskoj. Nakon katastrofalnih poplava koje su u svibnju 2014. poharale županjsku Posavinu, Fond za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša po hitnom je postupku započeo aktivnosti na nekoliko milijuna kuna vrijednoj sanaciji deponija i gradnji kasete za odlaganje otpada. Kapacitet kasete je 27 tisuća tona, što višestruko premašuje potrebe Gunje. Nakon sanacije odlagališta teren će biti prekriven zemljom i travom, a sav otpad zbrinjavat će se na regionalnom odlagalištu koje bi do tada trebalo biti u funkciji.

Općine Drenovci i Vrbanja za zbrinjavanje otpada na gunjanskom deponiju plaćaju 100 kuna plus PDV za tonu, a Dubrovčani su spremni za istu uslugu plaćati tri i pol puta više.

Općinski vijećnik i predsjednik gunjanskog HDZ-a Boris Nikolić kaže da je informaciju o dovozu smeća iz Dubrovnika u Gunju čuo iz medija i da ne zna pojedinosti o tome. Priznaje da je sanacija gunjanskog deponija dobro odrađena priča i da je udovoljeno svim standardima zaštite okoliša, no ipak smatra da je riječ o osjetljivom pitanju, o kojem bi se mještani Gunje trebali izjasniti na referendumu.

“TAKVA NAM JE SUDBINA”

Gunjanci priznaju da nikome nije drago čuti da će njihovo selo postati mjesto za deponiranje otpada, ali da treba sve dobro “izvagati”. Podsjećaju da se na gunjanski deponij ranijih godina dovozio otpad iz Vinkovaca i Otoka. Zbog sumnji u opasni otpad i straha za zdravlje svoje djece i obitelji, prosvjedovali su prijeteći da će tijelima blokirati cestu koja vodi do odlagališta. “Tada je to zapravo bilo divlje odlagalište, nije se vodilo računa o uvjetima i načinu deponiranja otpada, bacalo se gdje se stiglo. Sada je to ipak nešto sasvim drugo. Kraplja je postala moderan deponij. Ako će nam to donijeti zaradu i ako će Gunja imati koristi i neće biti nikakve opasnosti za mještane, ponudu treba prihvatiti. Dok neke dijelove Hrvatske dolaze investitori, nama stiže smeće! Ali takva nam je valjda sudbina”, zaključuje Stjepan iz Gunje.


Komentari članka

Vezani članci

Godišnje proizvedemo oko 550.000 komada, a pojedemo milijun: Odakle dolazi najbolji hrvatski pršut?

29.04.2026.

Istrijani su na Danima hrvatskog pršuta briljirali, uz šampionsku titulu za Pisinium, drugo mjesto pripalo je također istarskom pršutu Dujmović, dok su treće podijelili dalmatinski proizvođači Barić i Smjelo

Uskrsna tradicija, sunce i toplo vrijeme: Predsezona u Dubrovniku i Splitu

10.04.2026.

Uskrs označava službeni početak turističke predsezone u Dubrovniku. Ljetni red letenja uveden je prošlog vikenda u Zračnoj luci "Ruđer Bošković", a Stradun je danas bio pun posjetitelja iz svih krajeva svijeta. Najave za ljeto su odlične, pa ipak, promatr

Dubrovniku uručeno priznanje za pametni i zeleni turizam

27.03.2026.

Najviše priznanje Europske komisije za male turističke destinacije, predvodnice održivog i pametnog turizma "Europski zeleni pionir pametnog turizma 2026.", uručeno je Gradu Dubrovniku u četvrtak u dubrovačkim Lazaretima.

Kako su tribidrag i malvasija dubrovačka dobile novi život

13.01.2026.

Prije dvadesetak godina bile su na samom rubu nestanka. Zahvaljujući znanstvenim otkrićima, ponovno zauzimaju važno mjesto u hrvatskom vinskom sortimentu.

Dubrovnik: U zračnoj luci prvi put dočekan tromilijunti putnik

31.10.2025.

Dubrovačka Zračna luka Ruđer Bošković prvi je put probila brojku od 3 milijuna putnika u jednoj godini. Potvrda je to Dubrovnika kao jedne od naših najpoželjnijih avio destinacija, i to ne samo u ljetnim mjesecima...

Tag cloud

  1. 2892 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk