Slučaj Žampera: Agencija im odobrila, isplatila pa oduzela više od 300.000 kuna poticaja?

"Ni krive ni dužne nas je državna Agencija za plaćanja kaznila kao da smo kriminalci i zločinci", ogorčen je glava obitelji 56-godišnji Nikica Žampera iz Žmana na Dugom otoku.

Spomenuta, punim imenom Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju im je, kaže, najprije sugerirala da svoje pašnjake upišu i prijave kao krške kako bi na njih dobivali poticaje koji za tu namjenu stižu iz EU fondova. Odredili su im koeficijent (0,6) i visinu poticaja za 39 ha što je zajedno sa poticajima za maslinik (3 ha) i oranice (2 ha) iznosilo oko 150.000 kuna godišnje.

A onda nakon nekoliko godina, točnije 2019. dolazi njihova kontrola i, priča, bez obzira što se u međuvremenu ništa nije promijenilo, izbacuje površine krških pašnjaka iz ARKOD sustava uz obrazloženje da “nisu napasivane”. Time su ukinuli i poticaje na pašnjake i poručili im da sav novac moraju vratiti i to s kamatama i sankcijama. "Sav novac vratiti i još 1,5 puta toliko. Znači, ako smo dobili 150.000 godišnje vraćamo tih 150.000 i još sankcije 220.000 što bi bilo više od milijun kuna", prepričava Nikica.

Nisu im odmah uzeli toliko, Žampere se nadaju da i neće, iako su im već naplatili više od 300.000 kuna.

Ekološki proizvođači maslinovog ulja i kozjeg sira
"Novce za sankcije u iznosu od 303.548,34 kune uzeli su nam 14. svibnja 2019. godine. Znači, 50 dana nakon prve kontrole, a mi smo za to saznali tek u rujnu iste godine. U međuvremenu nije bilo nikakve obavijesti ili rješenja. Potom su naplatili i 4.634,89 kuna kamata. Već iz ovog dosad rečenoga vidi se da Agencija ne pomaže poljoprivrednicima nego radi sve da na nama zaradi", govori Nikica, koji je prije 27 godina sa suprugom Katicom odlučio ostati na otoku i baviti se poljoprivredom.

Na vlastitih 60 hektara zemljišta odlučili su uzgajati masline (4 ha), na oranici (1 ha) djetelinu, a na ostalim parcelama oko Žmanskog jezera na krševitom dijelu ili, kako kažu, na brdu imanja uzgajati koze.

"Počeli smo s 10 i u međuvremenu došli do 120, počeli siriti, prije 17 godina prešli na ekološku proizvodnju, napravili siranu, podigli obitelj, kćerku Petru, sinove Josipa I Marka... Postali najveći proizvođači kozjeg mlijeka na otocima, prvi ekološki proizvođači maslinovog ulja i sira s certifikatom. Sve to bez poticaja za pašnjake, iako su ih 40 ha još prije 12 godina imali upisane u ARKOD-u u skladu s pravilima ekološke proizvodnje", dodaje Katica. Čak i ograđene pastirskom žicom što je rijetkost i na kontinentu, a kamoli na otoku.

Potpisali, napasali i ulagali u razvoj
Rašomon u svezi pašnjaka počeo je 2014. godine. Na inicijativu djelatnika u zadarskoj ispostavi Agencije prijavili su pašnjake pod krške. Zapravo, tvrdi Nikica, sve su oni uradili. Na temelju ARKOD snimaka odredili koeficijent od 0,6 po hektaru tako da je za poticaje upisano 39 hektara. "Naše je bilo samo da potpišemo što sam na njihov nagovor i učinio", priča i opetuje: Da potpišemo i napasujemo koze, što smo radili.

Sve je izgledalo da neće biti nikakvih problema. Dapače, imali su planove za širenje proizvodnje i prerade mlijeka, proširenje sirane, izgradnju suvremene kušaonice… Već 2017. godine OPG preuzima kćerka Petra Žampera udana Burmaz nakon što je završila studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Smjer stočarstvo i mljekarstvo. Da bi realizirati programe ona se natjecala na natječaj za tip operacije 6.1.1 za mlade poljoprivrednike, a OPG za 6.2.1 kojom se potiču nepoljoprivredne djelatnosti na ruralnom području. U konketnom slučaju građenje i opremanje prostora za preradu, skladištenje, pakiranje, prodaju i marketing proizvoda.

Oba programa su prihvaćena, a da bi počeli dobivati sredstva iz Programa ruralnog razvoja najprije ja valjalo uložiti vlastita sredstva. Digli su kredit i uložili vlastitih 250.000 kuna u kušaonicu i novi pasterizator, ali novac iz Agencije s kojim bi refundirali troškove, nije stizao. "Bez ikakve obavijesti zadržali su ga i njime, kako nam rekoše, naplatili ono što su isplatili za krške pašnjake. Uglavnom, nakon kontrola koje su djelatnici Agencije proveli na svoj način izbacili su sve parcele iz ARKOD-a. Kao da ih tamo nije ni bilo", kaže Nikica.

Logično je, dodaju, upitati zašto jer se u naravi ništa nije promijenilo. Isti pašnjaci sa istim raslinjem na istom mjestu su ostali. Koze su normalno nastavile brstiti. Sve isto kao prije samo pašnjaka na papiru u evidenciji Agencije za plaćanja više nije bilo. "Nema, popapala maca. Brisanju je prethodilo više kontrola u kojima se uporno pokušavalo dokazati da ovo nisu krški pašnjaci, da tu koze nemaju što tražiti, da je pregusto…", pričaju. Nije pomoglo što su pokušavali pojasniti da su upravo njihovi pašnjaci pogodni, odnosno pristupačni i prohodni kozama za ispašu.

"Da pašnjaci nisu ovakvi i da je na njima samo trava naše koze bi imale hrane samo tri mjeseca u godini. Brst i bogata vegetacija je hrana kozama. Zbog takvog terena smo se odlučili za uzgoj mliječnih koza prije 27 godina", opetuju Žampere.

Uporno su nazivali odgovorne da bi, nakon njihovih žalbi, 15. rujna 2019. u Žman na Dugi otok došla super revizija. Kontrolori su prošli 70% terena i rečeno je da će za tjedan dana izvještaj biti napisan i na stolu kod nadređenih. Izvještaj je napisan nakon mjesec dana, a odluka za 2018. godinu donesena sedam mjeseci nakon izvještaja, 7. svibnja 2020.

Glasilo je da OPG nema isti broj prijavljenih i utvrđenih površina pa su stoga, kako stoji u odluci, naplaćene sankcije umanjen poticaj za 2018. godinu “zbog razlike u prijavljenom i utvrđenom”. Naime, super revizija je utvrdila da od ukupno prijavljenih 35 ha samo 14 ha ili 40 posto pašnjaka u kategoriji krških. A ispod 50 posto plaćaju se kazne.

Prigovor i žalba Ministarstvu poljoprivrede
Na ovu odluku prigovor Ministarstvu poljoprivrede uložila je nositeljica OPG-a Petra Žampera Burmaz. Žalbi je priložila potvrdu sudskog vještaka kojom je utvrđeno da se na 97 posto površina krških pašnjaka koji su prijavljeni u 2018. godini vrši napasivanje te da su pogodni za ispašu koza. Usmeno nam je, navodi Petra, vještak rekao da on ne može utvrditi razliku između priznatih pašnjaka i nepriznatih tj. da ne zna po kojem kriteriju su površine izbačene. Petra je uz prigovor priložila fotografije i video snimke na kojima koze brste i to na isključivo nepriznatim pašnjacima. Na tim fotografijama se vidi što je hrana kozama.

"Uz to prilažem i dio teksta o hranidbi koza u kojem je opisan samo mali dio o ovim životinjama i njihovoj hranidbi", navela je.

Slijedom iskazanog, nastavlja, jasno jest kako je služba za kontrolu nadležnog tijela pogrešno utvrdila stanje na terenu. Odnosno, nadležno je tijelo pogrešno i suprotno mjerodavnim propisima utvrdilo navodne nesukladnosti. Stoga se predlaže Ministarstvu poljoprivrede razmotriti prigovor i u cijelosti ga usvojiti. "Ako odgovor bude negativan pokrenut ćemo sudski postupak i na taj način pokušati ostvariti svoja prava", kaže Petra.

"Oštećeni smo materijalno i moralno"
Članovi obitelji Žampera smatraju da su, ni krivi ni dužni, oštećeni i materijalno i moralno. Materijalno jer su im protuzakonito uskraćena sredstva (TO 6.1.1 i 6.2.1) iz Programa ruralnog razvoja. Zbog toga nisu mogli nabaviti novi agregat za mužnju, priključke za balirke, šator za sijeno i druga sredstva naophodna u proizvodnji i preradi mlijeka.

"Umjesto 35.000 litara preradili smo znatno manje mlijeka, dijelom i zbog zavrzlame oko pašnjaka. Kad je čovjek ogorčen ne da mu se ni raditi", kaže Katica Žampera. Nisu imali ni energije ni volje. Stari agregat im se pokvario, trebali su kupiti novi koji košta 50.000 kuna, a kako su im uskratili novac za spomenute mjere nisu imali od čega. Osim toga, dvije godine nisu dobili niti kune poticaja. Posljedica: smanjenje proizvodnje mlijeka i sira.