Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Velj 2022

Siniša Dreta: Kad bi cijena mlijeka bila 3,5 kune bili bismo na pozitivnoj nuli

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Branka Sobodić  

Siniša Dreta: Kad bi cijena mlijeka bila 3,5 kune bili bismo na pozitivnoj nuli

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Bjelovarsko – bilogorska županija (BBŽ) potpisali su ugovor o financiranju ispitivanja kvalitete kukuruzne silaže, u čemu će Županija sudjelovati sa 300 kuna po uzorku. Na taj način, gospodarstva obuhvaćena ispitivanjem ostvarit će pravo sudjelovanja na petom natjecanju u kvaliteti kukuruzne silaže u RH kojim HAPIH nastoji promovirati kvalitetu krmiva iz kojih se proizvodi "Mlijeko s hrvatskih farmi".

Tim povodom, župan Marko Marušić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Zlatko Pavičić i voditelj HAPIH-ovog Centra za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda u Križevcima Ivica Vranić posjetili su poljoprivredno gospodarstvo Siniše Drete smješteno u Staroj Plošćici.

Cijena mlijeka mora biti viša od 3,50 kn
Obitelj Dreta u ovom trenutku raspolaže s 80 grla, odnosno 40 muznih krava. Naglašava kako su ulazni troškovi strahovito porasli, od zrna kukuruza, soje, do premiksa i ostalog. Opstanak njihove proizvodnje isključivo se temelji na visokoj proizvodnji. Iako situacija na tržištu nije ni blizu odlične, obitelj je donekle zadovoljna proizvodnjom, a najviše vrhunskom kvalitetom svoga mlijeka.

"Zadnja cijena mlijeka iznosila je 2,58 kuna, no kada bi ona bila 3,50 kuna to bi značilo da smo na pozitivnoj nuli", ističe Dreta, inače i predsjednik županijske Udruge uzgajivača simentalskog goveda dodavši da bi cijena od 4 kune već bi bila obećavajuća i ohrabrujuća.

"Ono što mi dobivamo za mlijeko je zapravo bruto dohodak i od toga pokrivamo sve troškove. Uključujući i državno zemljište, raspolažemo s oko 40 hektara zemlje", pojasnio je. Kako kaže, na godišnjoj razini proizvedu oko 300 tisuća litara mlijeka i s time su vrlo zadovoljni.

Napomenuo je da im je pomoć koju pružaju Županija i HAPIH od velike važnosti jer im kvaliteta silaže određuje daljnje količine premiksa kojeg treba dodavati da bi obrok bio izbalansiran, o čemu onda ovisi i kvaliteta mlijeka. "Osim žitarica i premiksa, silažu do sada nismo ispitivali", otkriva Dreta, dodajući da je njegov OPG svrstan među 25 gospodarstava s najboljom proizvodnjom mlijeka po kravi u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji.

Župan Marušić poručio je kako su itekako svjesni svih problema s kojima se suočavaju domaći poljoprivrednici, a trenutno je najviše riječ o stalnom rastu cijena repromaterijala i povećanju cijena energenata.

"Županija nikako ne može utjecati na otkupnu cijenu mlijeka, ali zahvaljujući raspoloživim mjerama možemo pomoći pri proizvodnji kvalitetnijeg mlijeka, što će samo po sebi utjecati na veću otkupnu cijenu", istaknuo je. Kako je dodao, po broju proizvođača mlijeka i količini ovo je druga županija u Hrvatskoj, zbog čega su dužni kontinuirano pomagati proizvođačima.

Naime, "Natjecanje u kvaliteti kukuruzne silaže" provodi se petu godinu zaredom, a u projekt je uključeno 13 hrvatskih županija iz cijele zemlje, odnosno oko 25 gospodarstava po jednoj županiji.

"Projekt podrazumijeva laboratorijska ispitivanja i ocjenu kvalitete kukuruzne silaže, dok je osnovni cilj podići svijest o potrebi analize i kontrole stočne hrane. Životinje moraju dobivati kvalitetan i uravnotežen obrok, jer je on preduvjet za ekonomičniju proizvodnju", pojasnio je Ivica Vranić iz Centra za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda u Križevcima. Kako kaže, potrebno je znati koje su proizvodne potrebe životinja i koja je kvaliteta hrane s kojom se raspolaže na gospodarstvima.

"Kako bismo zadobili veći interes poljoprivrednika, u cijelu priču smo dodali i natjecateljsku notu", kazao je dodavši kako se tijekom jedne godine prikupi između 250 i 300 uzoraka kukuruzne silaže.

MIlijun kuna za kreditiranje proljetne sjetve
Ova županija i šest poslovnih banaka potpisali su i ugovor o Programu kreditiranja proljetne sjetve koji je namijenjen poljoprivrednicima za podizanje kredita za sjetvu. U županijskom proračunu za ovu godinu osigurano je milijun kuna, što je ostalo na razini protekle godine kada su odobrena 183 zahtjeva za kreditiranje.

U 2021. godini poljoprivrednici s područja ove županije podigli su kredite u ukupnoj vrijednosti od 31 milijun kuna. S obzirom da su suočeni s povećanim troškovima repromaterijala, svaka im je pomoć i više nego dobrodošla.

Krajem proteklog tjedna odobrena su 23 zahtjeva, dok korisnici kredita mogu biti isključivo fizičke i pravne osobe s prebivalištem na području spomenute županije koje su upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava pri Agenciji plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Javni poziv za prikupljanje zahtjeva za kreditiranje proljetne sjetve otvoren je do 6. svibnja.

"Kreditirat će se nabava sjemenja, presadnica, zaštitnih sredstava te mineralnog gnojiva za sjetvu ratarskih i povrtlarskih kultura", objasnio je Zlatko Pavičić. Prema njegovim riječima, minimalni iznos je pet tisuća, a maksimalni milijun kuna. Poljoprivredniku će biti dodijeljena sredstva, dok će plaćanje kamate u cijelosti preuzeti Županija.


Komentari članka

Vezani članci

Počinje sezona svinjokolja: Svako kolinje obvezno je najaviti 48 sati ranije

05.11.2026.

Pad temperatura uvod je u sezonu svinjokolja, koja samo što nije počela. Rekao je to nedavno i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić prilikom predstavljanja akata iz nadležnosti Ministarstva i najavljivanja sastanka Stožera za ASK, p

Mihelić: Nije najvažnije koliko proizvodimo, nego koliko nam od proizvodnje ostaje

05.11.2026.

Problem nije u tome što Ministarstvo rješava svakodnevne krize već kada gašenje požara postane zamjena za planiranje budućnosti, stoji između ostalog u reakciji predsjednika HPK na kolumnu Ivana Malića

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk