Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Tra 2025

Sezona pred vratima: Kuhari očekuju plaću od 1700 eura, konobari 1560, čistačice 1500

Izvor: glas-slavonije.hr · Autor: Dražen Katalinić  

Sezona pred vratima: Kuhari očekuju plaću od 1700 eura, konobari 1560, čistačice 1500

Plaće zaposlenih u ugostiteljstvu ove će sezone biti osjetno više od nacionalnog prosjeka, ako je suditi po rezultatima istraživanja najvećeg ovogodišnjeg online sajma poslova u turizmu i sezoni Sezonac.hr, a poslodavci u ugostiteljstvu i turizmu spremni su isplatiti takve plaće, ali najavljuju da će zbog toga doći i do neizbježnog povećanja cijena u sezoni.

Kako se približava turistička sezona, tako sve više raste zanimanje radnika za sezonske poslove, što dokazuje i podatak da je broj prijava kandidata za sezonske poslove na Sezonac.hr veći 20 posto nego prošle godine. Još zanimljiviji je podatak da anketirani radnici očekuju znatno veću plaću nego u lanjskoj sezoni i ona bi prosječno za sve djelatnosti sezonskih poslova trebala iznositi 1390 eura neto mjesečno, što je otprilike u rangu prosječne plaće u Hrvatskoj prema službenim statistikama, a za šest posto više nego u prošlogodišnjoj sezoni. No, oni koji žele raditi kao konobari ovog ljeta očekuju prosječnu plaću od 1561 euro, što je čak 40 posto više od prosječne plaće konobara u 2024. godini, koja je iznosila 1109 eura. Kuhari, pak, traže 1703 eura neto, što je 33 posto više od prošlogodišnjeg prosjeka od 1275 eura, pokazuju rezultati ankete.

Više žele i u trgovini

I budući sezonski radnici u hotelijerstvu ove sezone očekuju veće plaće. Sobari i sobarice tako očekuju minimalno 1287 eura, što je čak 46 posto više u odnosu na lanjskih 883 eura, dok recepcioneri očekuju 1447 eura ili 32 posto veću plaću nego lani. Osim u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, veće plaće traže i sezonski radnici u trgovini i logistici pa se tako prodavači nadaju mjesečnoj zaradi od 1257 eura ili 35 posto više, skladištari traže 1220 eura, što je 13 posto više, a čistačice pak očekuju 1500 eura, što je čak 60 posto više od prošlogodišnjeg prosjeka plaće čistačice od 935 eura. Ukratko, prošle su godine sezonski radnici u ugostiteljstvu ostvarivali prosječnu mjesečnu plaću od 1195 eura, radnici u turizmu su zarađivali 1139 eura, a oni u prodaji 1151 eura, dok je prosječna dnevna napojnica iznosila 80 eura, pokazuje anketa sajma poslova u turizmu i sezoni Sezonac.hr.

U Nacionalnoj udruzi ugostitelja navode da su plaće rasle i prošlih sezona, pa će i ove godine, no navode da nije problem u plaćama, nego u dostupnosti kvalitetne radne snage, iseljavanju i velikim sezonskim fluktuacijama radne snage.

Ove godine 60.000 stranih radnika?

Prema podacima Sindikata turizma i ugostiteljstva prošle je godine u sezoni radilo oko 38 tisuća stranih radnika, a procjenjuju da će ih ove godine biti čak 60 tisuća! U Sindikatu podsjećaju da je i Hrvatska narodna banka izrazila zabrinutost oko radne snage jer domicilno stanovništvo sve teže može živjeti od plaća u ugistiteljskom sektoru, pa ga sve više zamjenjuje nekvalificirana ili nisko kvalificirana radna snaga koju dovode agencije za posredovanje, a koja u kvaliteti pružanja usluge, koja je u turizmu vrlo bitna, ne može konkurirati domaćem radniku. Turizmu stoga prijeti rušenje kvalitete usluge, ističu u Sindikatu, jer će se sektor svesti na nekvalificiranu ili nisko kvalificiranu uvoznu radnu snagu.

“Plaće u sezoni rezultat su stanja na tržištu rada s jedne strane i opsesijom sezonskog poslovanja, što je katastrofa za cjelokupni hrvatski turizam i ekonomiju. Problem s nedostatkom radne snage imamo od COVID-a, a radnike koji dođu raditi sezonski dva mjeseca nemamo ni vremena obučiti", navodi predsjednik Sindikata ugostitelja Istre i Kvarnera Vedran Jakominić, ujedno i potpredsjednik Nacionalne udruge ugostitelja. Ističe da će zbog rasta plaća i rasta ulaznih troškova, odnosno cijena najma i sirovina, neizbježno doći i do porasta cijena u ugostiteljstvu.

Ugovori s hotelijerima
Inače, ovo će biti prva sezona nakon punih 20 godina da Sindikat turizma i ugostiteljstva nije uspio ispregovarati minimalnu osnovnu plaću s Hrvatskom udrugom poslodavaca kojom bi se pratio porast minimalne plaće u Hrvatskoj. Sindikat je s HUP-om dosad kolektivno pregovarao o minimalnoj osnovnoj plaći za sva četiri platna razreda po složenosti poslova - jednostavne poslove za koje vrijedi minimalna plaća propisana u RH (npr. čistačica), manje zahtjevne poslove (npr. sobarica), zahtjevne poslove (npr. kuhari ili recepcionari) i vrlo zahtjevne poslove (npr. kuhar specijalist), oko čije plaće se pregovora. HUP je sredinom prosinca prošle godine izvijestio Sindikat kako ne može uskladiti minimalne osnovne plaće za drugi, treći i četvrti platni razred Kolektivnog ugovora ugostiteljstva s minimalnom propisanom plaćom koja u 2025. godini iznosi 970 eura bruto pa minimalna plaća za prva tri platna razreda iznosi 970 eura bruto, a od nje će tek nešto viša biti ona za četvrti platni razred, koja sada iznosi 980 eura.

Sindikat se stoga okrenuo sklapanju posebnih ugovora s tu pojedinim turističko-hotelijerskim tvrtkama te je s Valamarom dogovorio rast plaća od 10 do 15 posto od prvog svibnja, a s Clubom Adriatic iz Baške Vode povećanje plaća od prvog travnja za 10 posto. Kolektivni ugovor u ugostiteljstvu važan je zato što su plaće izvan sezone, kada su znatno više od prosjeka, za 20 posto manje od prosječne plaće u Hrvatskoj i njime se štite ne samo prava radnika u ugostiteljskoj djelatnosti nego i poslodavci od nelojalne konkurencije.

Ugostiteljima 300 posto viši najam

Dugogodišnji ugostitelj i nekadašnji predsjednik Udruge ugostitelja pri HGK-u Dražen Boban navodi da su plaće i cijene najma ugostiteljima od COVID krize naovamo porasle za 30 do 40 posto. “Svake godine uoči sezone izvještava se o tome koliko negdje košta kuglica sladoleda, a koliko kava, čime stvaramo negativan imidž o destinaciji i rušimo vlastitu sezonu, a nigdje se ne objašnjava da ugostitelj koji radi u centru ne može imati cijenu kao onaj na periferiji, koji ima nekoliko puta manju cijenu najma”, navodi Boban i dodaje da su jedinice lokalne samouprave za enormnih 300 posto podigle cijene najma u odnosu na prošlu godinu, a taj tempo, kaže, prati i država sa svojim nekretninama.

“Moramo dizati cijene, to nitko ne voli, no moram reći da s višim cijenama mi ugostitelji samo ‘hvatamo’ trošak, ne stvaramo novu zaradu”, kaže Boban dodavši da je od početka godine poskupjela i nabava kave, pa se ne moramo čuditi ako kava uskoro poskupi za pola eura.


Komentari članka

Vezani članci

BBC: Ove turističke destinacije su kao Hrvatska, ali jeftinije

21.04.2026.

BBC je izdvojio nekoliko lokacija koje sve više dobivaju na popularnosti, a namijenjenih Britancima koji traže povoljniju i pomalo drugačiju destinaciju za ljeto.

Rat, kriza, inflacija – ništa nas ne odvraća od odmora, većina će ljetovati u Hrvatskoj

21.04.2026.

Čak 93 posto hrvatskih građana planira bar jedno putovanje u ovoj godini, a pritom čak 74 posto ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje, što je na razini prošlogodišnjih rezultata.

Čak 74% građana planira ljetovanje u Hrvatskoj, prosječna potrošnja raste na 1.404 eura

20.04.2026.

Interes građana za ljetovanje u Hrvatskoj ostaje stabilan: čak 74% ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje što je na razini prošlogodišnjih rezultata. Istovremeno, raste planirana potrošnja: građani će za ljetovanje u prosjeku izdvojiti 1.4

HUP: Plaće u javnom sektoru 600 eura veće nego kod privatnika

20.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo u sljedeće dvije godine zadržat će stabilan rast, ali uz izražene rizike povezane s inflacijom, rastom troškova rada, slabljenjem konkurentnosti te pritiscima na održivost javnih financija, procjenjuju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1808 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1564 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1651 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1333 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 529 članka imaju tag obrazovanje
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke