Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Tra 2025

Sezona pred vratima: Kuhari očekuju plaću od 1700 eura, konobari 1560, čistačice 1500

Izvor: glas-slavonije.hr · Autor: Dražen Katalinić  

Sezona pred vratima: Kuhari očekuju plaću od 1700 eura, konobari 1560, čistačice 1500

Plaće zaposlenih u ugostiteljstvu ove će sezone biti osjetno više od nacionalnog prosjeka, ako je suditi po rezultatima istraživanja najvećeg ovogodišnjeg online sajma poslova u turizmu i sezoni Sezonac.hr, a poslodavci u ugostiteljstvu i turizmu spremni su isplatiti takve plaće, ali najavljuju da će zbog toga doći i do neizbježnog povećanja cijena u sezoni.

Kako se približava turistička sezona, tako sve više raste zanimanje radnika za sezonske poslove, što dokazuje i podatak da je broj prijava kandidata za sezonske poslove na Sezonac.hr veći 20 posto nego prošle godine. Još zanimljiviji je podatak da anketirani radnici očekuju znatno veću plaću nego u lanjskoj sezoni i ona bi prosječno za sve djelatnosti sezonskih poslova trebala iznositi 1390 eura neto mjesečno, što je otprilike u rangu prosječne plaće u Hrvatskoj prema službenim statistikama, a za šest posto više nego u prošlogodišnjoj sezoni. No, oni koji žele raditi kao konobari ovog ljeta očekuju prosječnu plaću od 1561 euro, što je čak 40 posto više od prosječne plaće konobara u 2024. godini, koja je iznosila 1109 eura. Kuhari, pak, traže 1703 eura neto, što je 33 posto više od prošlogodišnjeg prosjeka od 1275 eura, pokazuju rezultati ankete.

Više žele i u trgovini

I budući sezonski radnici u hotelijerstvu ove sezone očekuju veće plaće. Sobari i sobarice tako očekuju minimalno 1287 eura, što je čak 46 posto više u odnosu na lanjskih 883 eura, dok recepcioneri očekuju 1447 eura ili 32 posto veću plaću nego lani. Osim u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, veće plaće traže i sezonski radnici u trgovini i logistici pa se tako prodavači nadaju mjesečnoj zaradi od 1257 eura ili 35 posto više, skladištari traže 1220 eura, što je 13 posto više, a čistačice pak očekuju 1500 eura, što je čak 60 posto više od prošlogodišnjeg prosjeka plaće čistačice od 935 eura. Ukratko, prošle su godine sezonski radnici u ugostiteljstvu ostvarivali prosječnu mjesečnu plaću od 1195 eura, radnici u turizmu su zarađivali 1139 eura, a oni u prodaji 1151 eura, dok je prosječna dnevna napojnica iznosila 80 eura, pokazuje anketa sajma poslova u turizmu i sezoni Sezonac.hr.

U Nacionalnoj udruzi ugostitelja navode da su plaće rasle i prošlih sezona, pa će i ove godine, no navode da nije problem u plaćama, nego u dostupnosti kvalitetne radne snage, iseljavanju i velikim sezonskim fluktuacijama radne snage.

Ove godine 60.000 stranih radnika?

Prema podacima Sindikata turizma i ugostiteljstva prošle je godine u sezoni radilo oko 38 tisuća stranih radnika, a procjenjuju da će ih ove godine biti čak 60 tisuća! U Sindikatu podsjećaju da je i Hrvatska narodna banka izrazila zabrinutost oko radne snage jer domicilno stanovništvo sve teže može živjeti od plaća u ugistiteljskom sektoru, pa ga sve više zamjenjuje nekvalificirana ili nisko kvalificirana radna snaga koju dovode agencije za posredovanje, a koja u kvaliteti pružanja usluge, koja je u turizmu vrlo bitna, ne može konkurirati domaćem radniku. Turizmu stoga prijeti rušenje kvalitete usluge, ističu u Sindikatu, jer će se sektor svesti na nekvalificiranu ili nisko kvalificiranu uvoznu radnu snagu.

“Plaće u sezoni rezultat su stanja na tržištu rada s jedne strane i opsesijom sezonskog poslovanja, što je katastrofa za cjelokupni hrvatski turizam i ekonomiju. Problem s nedostatkom radne snage imamo od COVID-a, a radnike koji dođu raditi sezonski dva mjeseca nemamo ni vremena obučiti", navodi predsjednik Sindikata ugostitelja Istre i Kvarnera Vedran Jakominić, ujedno i potpredsjednik Nacionalne udruge ugostitelja. Ističe da će zbog rasta plaća i rasta ulaznih troškova, odnosno cijena najma i sirovina, neizbježno doći i do porasta cijena u ugostiteljstvu.

Ugovori s hotelijerima
Inače, ovo će biti prva sezona nakon punih 20 godina da Sindikat turizma i ugostiteljstva nije uspio ispregovarati minimalnu osnovnu plaću s Hrvatskom udrugom poslodavaca kojom bi se pratio porast minimalne plaće u Hrvatskoj. Sindikat je s HUP-om dosad kolektivno pregovarao o minimalnoj osnovnoj plaći za sva četiri platna razreda po složenosti poslova - jednostavne poslove za koje vrijedi minimalna plaća propisana u RH (npr. čistačica), manje zahtjevne poslove (npr. sobarica), zahtjevne poslove (npr. kuhari ili recepcionari) i vrlo zahtjevne poslove (npr. kuhar specijalist), oko čije plaće se pregovora. HUP je sredinom prosinca prošle godine izvijestio Sindikat kako ne može uskladiti minimalne osnovne plaće za drugi, treći i četvrti platni razred Kolektivnog ugovora ugostiteljstva s minimalnom propisanom plaćom koja u 2025. godini iznosi 970 eura bruto pa minimalna plaća za prva tri platna razreda iznosi 970 eura bruto, a od nje će tek nešto viša biti ona za četvrti platni razred, koja sada iznosi 980 eura.

Sindikat se stoga okrenuo sklapanju posebnih ugovora s tu pojedinim turističko-hotelijerskim tvrtkama te je s Valamarom dogovorio rast plaća od 10 do 15 posto od prvog svibnja, a s Clubom Adriatic iz Baške Vode povećanje plaća od prvog travnja za 10 posto. Kolektivni ugovor u ugostiteljstvu važan je zato što su plaće izvan sezone, kada su znatno više od prosjeka, za 20 posto manje od prosječne plaće u Hrvatskoj i njime se štite ne samo prava radnika u ugostiteljskoj djelatnosti nego i poslodavci od nelojalne konkurencije.

Ugostiteljima 300 posto viši najam

Dugogodišnji ugostitelj i nekadašnji predsjednik Udruge ugostitelja pri HGK-u Dražen Boban navodi da su plaće i cijene najma ugostiteljima od COVID krize naovamo porasle za 30 do 40 posto. “Svake godine uoči sezone izvještava se o tome koliko negdje košta kuglica sladoleda, a koliko kava, čime stvaramo negativan imidž o destinaciji i rušimo vlastitu sezonu, a nigdje se ne objašnjava da ugostitelj koji radi u centru ne može imati cijenu kao onaj na periferiji, koji ima nekoliko puta manju cijenu najma”, navodi Boban i dodaje da su jedinice lokalne samouprave za enormnih 300 posto podigle cijene najma u odnosu na prošlu godinu, a taj tempo, kaže, prati i država sa svojim nekretninama.

“Moramo dizati cijene, to nitko ne voli, no moram reći da s višim cijenama mi ugostitelji samo ‘hvatamo’ trošak, ne stvaramo novu zaradu”, kaže Boban dodavši da je od početka godine poskupjela i nabava kave, pa se ne moramo čuditi ako kava uskoro poskupi za pola eura.


Komentari članka

Vezani članci

Kristjan Staničić: Cilj nam je da turistima kontinent bude jednako vrijedan motiv dolaska kao i obala

04.08.2026.

Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija. Cijenu mora pratiti i određena kvaliteta usluge

Digitalni nomadi mogli bi biti lijek za našu turističku sezonalnost

03.08.2026.

Sezonalnost je neugodna boljka hrvatskog turizma koja se može ublažiti jačanjem Hrvatske kao destinacije za život i rad na daljinu, odnosno boljim povezivanjem aktivnog turizma i digitalnih nomada.

Završava era zimmer freia: Što čeka male iznajmljivače?

02.08.2026.

Novi porezi, stroža pravila i pad profitabilnosti mijenjaju privatni smještaj, a stručnjaci upozoravaju da je doba rekorda završilo.

Elitni dio hrvatskog turizma ne gubi goste: "Najveći izazov nam je što nam nedostaju iskusni radnici"

30.07.2026.

Nautička sezona u hrvatskim marinama s većim udjelom stalnih vezova je stabilna, a u čarteru izloženija kasnijim rezervacijama i snažnoj mediteranskoj konkurenciji, dok je nedostatak iskusnog osoblja i dalje glavni izazov, rekla je za Hinu predsjednica Ud

Što se iznajmljivača tiče, Airbnb više nema prednost nad Bookingom

30.07.2026.

Airbnb mijenja model naplate provizije za domaćine, umjesto dosadašnja tri posto, iznajmljivači će plaćati 15,5 posto naknade. Iznajmljivači nisu sretni zbog ove promjene, jer kako kažu, njome Airbnb gubi svoju prednost ispred konkurencije.

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk