HUP: Plaće u javnom sektoru 600 eura veće nego kod privatnika

Hrvatsko gospodarstvo u sljedeće dvije godine zadržat će stabilan rast, ali uz izražene rizike povezane s inflacijom, rastom troškova rada, slabljenjem konkurentnosti te pritiscima na održivost javnih financija, procjenjuju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca koja u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 2,5 posto i prosječnu stopu inflacije od 5 posto prema metodologiji Eurostata (što je za nekoliko postotnih bodova viša stopa od metodologije Državnog zavoda za statistiku).

Pomoći, ali selektivno
“Prema našim procjenama, inflacija će nakon prošlogodišnjih 4,4 posto u 2026. ubrzati na 5,0 posto, ponajprije zbog viših cijena energenata, daljnjeg približavanja cijena usluga prosjeku Europske unije te novih pritisaka na troškove proizvodnje hrane. Posebno ističemo da rast cijena hrane predstavlja važan inflatorni rizik, budući da hrana i bezalkoholna pića čine 21,8 posto potrošačke košarice u Hrvatskoj”, rekao je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić dodavši da je u takvim okolnostima nužno izbjeći dodatno poticanje inflacije kroz preširoke slabo ciljane fiskalne mjere. U Udruzi poslodavaca navode da državne subvencije treba usmjeriti najranjivijim skupinama, što će biti moguće kroz Registar stanovništva koji bi trebao zaživjeti sredinom godine. Rasipati socijalnu pomoć kroz razne fiskalne transfere, čak i onima kojima ta pomoć nije potrebna, zaista nema smisla i samo potpiruje inflaciju, poručuju poslodavci.

“Što imate veću količinu novca u ekonomiji u inflatornim uvjetima samo potpirujete rast cijena i onda na koncu opet te ranjive skupine imaju najveću štetu. Naša osnovna premisa je – pomoć da, ali selektivno, onima koji su zaista u potrebi. I onda se na temelju takvih kriterija može iznaći model da se tim skupinama ciljano i još izdašnije pomogne. I to će imati utjecaja na ekonomiju jer će oni potrošiti taj novac, a dobrostojećim građanima nije potrebna ta pomoć, oni će je uštedjeti ili će novac potrošiti na putovanja u inozemstvo, samo lani je rast hrvatskih putovanja u inozemstvo iznosio 20 posto. Ekonomski je opravdanije da taj novac ostane u zemlji”, rekao je Stojić.

U HUP-u navode da geopoltičke faktore ne možemo kontrolirati, ali zato možemo masu plaća u javnom sektoru, kao i ulaganja u produktivnost hrvatske ekonomije, koja je ispod prosjeka EU-a i zemalja srednje i istočne Europe. Podsjećaju da je iz projekcija državnog proračuna za ovu godinu vidljivo da se izdaci samo za plaće, mirovine i transfere stanovništvu praktički približavaju ili će prijeći 50 posto proračuna te poručuju da je takva golema struktura transfera stanovništvu dugoročno neodrživa. Istodobno, u posljednje tri godine rast mase plaće u budžetu porastao je za 51 posto, po čemu smo rekorderi u Europi, a zbog rasta plaća u javnom sektoru, koji privatni ne može pratiti, događa se prelazak zaposlenih iz privatnog u javni sektor, koji je postao atraktivniji za posloprimce.

Zapošljavanje mladih
“Imamo povijesno najveću razliku između prosječne plaće u javnom i privatnom sektoru, ona sada iznosi i do 600 eura. Naravno da u takvim uvjetima država postaje primamljiv, odnosno atraktivan, poslodavac. No, imamo vrlo nisku profitabilnost u odnosu na usporedive zemlje i prosjek EU-a, i u takvim okolnostima rast plaća u privatnom sektoru nije moguć”, kaže glavna direktorica HUP-a Irena Weber i dodaje da javni sektor bilježi rast zaposlenih od tri posto dok industrija u privatnom sektoru bilježi pad zaposlenih od tri posto. Poslodavci pritom upozoravaju da je javni sektor s državnim poduzećima ionako već preglomazan jer zapošljava trećinu svih zaposlenih u Hrvatskoj. S druge strane, dobit poduzeća mjerena u bruto dodanoj vrijednosti značajno se urušila, pa poduzeća nemaju dostatnu razinu kapitala za ulaganja u produktivnost, zbog čega se, kažu u HUP-u, dugoročno neće moći financirati takva masa plaća u proračunu.

Iako bilježimo rekordno nisku nezaposlenost, udruga poslodavaca skreće pozornost na činjenicu da nam je udio mladih u ukupnom broju zaposlenih također niži od europskog prosjeka, a krivca vide u ukidanju mjere oslobođenja plaćanja zdravstvenog doprinosa za mlade, koja je, kažu, bila dobar poticaj za zapošljavanje mladih.