Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Svi 2026

Sezona će biti čupava, gosti dvaput prevrnu svaki euro. Ugostitelji ostali razapeti između “pohlepe” i krize

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Alenka Juričić Bukarica  

Sezona će biti čupava, gosti dvaput prevrnu svaki euro. Ugostitelji ostali razapeti između “pohlepe” i krize

Turistička sezona ponovo treba spasiti Hrvatsku, jer ako podbaci, ujesen nas sve čeka opći potop, snažna inflacija i pad standarda. Cijene goriva rastu, a jasno je da to znači lančano poskupljenje svega ostalog, prije svega hrane. Inflacija divlja, a turistička je potrošnja poznata kao dodatni motor rastu cijena, pa je strah od jeseni tim veći.

Doduše, jesen je u aktualnim geopolitičkim i ekonomskim okvirima doista daleko jer prije toga valja odraditi turističku godinu koja je ove godine počela nešto ranijim Uskrsom. Prvosvibanjski praznici donijeli su gužve i kolone na cestama te šušur u turističkim mjestima. Doduše, vidi se da smo još uvijek u predsezoni jer nisu otvoreni ni svi kafići ni smještajni kapaciteti, a u pravilu ni sanitarije na plažama koje su proteklog vikenda imale nešto kupača.

Rekorderi inflacije
Kako je ove godine Uskrs bio nešto ranije, tako je raspored blagdana takav da će i blagdan Duhova pasti krajem svibnja što bi opet trebalo donijeti više gostiju, a Tijelovo pada već 4. lipnja i trebalo bi označiti ulazak u samu špicu. U turističkim krugovima kažu kako za ljeto zasad nema otkaza rezervacija, ali i da se čeka razvoj situacije te nove rezervacije idu na kapaljku. Protekle godine su pokazale kako je srpanj postao problematičan, a kako Tijelovo pada na početak lipnja, srpanjska bi rupa ove godine mogla biti i duža nego lani kada se još krajem sedmog mjeseca moglo naći popuste do 20 posto, čak i u kampovima s pet zvjezdica.

Prognozirati što ova godina nosi, to je, komentiraju mnogi, kao da se gleda u kristalnu kuglu. No da će biti "čupavo" - hoće. Tu dvojbe nema. U cijeloj priči, za očekivati je da će na meti kritika ponovo biti "pohlepni" ugostitelji. Hrvatska je skupa, ali treba razlikovati one koji imaju lošu ponudu za puno novca, od onih koji za cijenu koju naplaćuju, doista nude odgovarajuću uslugu. I to je ono što će gost prihvatiti, a da se ne osjeća prevarenim.

Hrvatske cijene u turizmu su prema Eurostatu posljednjih godina doista rasle više od europskog prosjeka, no ova je godina itekako dokazala da nije samo turizam generator rasta cijena. Rekordni profiti trgovaca u prošloj godini, potom rat na Bliskom istoku i blokada Hormuškog tjesnaca, posljedično i divljanje cijena energenata, pokazali su da se cijene dižu i u drugim sektorima. Nerijetko već i na same najave poskupljenja nafte. Hrvatska se tako po stopi inflacije u travnju našla u samom vrhu europskih zemalja, no ekonomisti upozoravaju kako se pod krinkom krize neopravdano dodatno dižu marže.

Turizam je svoje marže proteklih godina već dignuo tako da je upitno koliko za daljnje dizanje uopće ima prostora. Tim više što je kriza svugdje pa i sami gosti štede te čekaju s rezervacijama. Spomenimo samo podatak da je Njemačka nedavno prešla psihološku granicu od tri milijuna nezaposlenih. Samim time već se čuje da neki iznajmljivači počinju snižavati cijene jer su kapaciteti slabije popunjeni.

Nedostaju kvalificirani
Što se tiče ugostitelja, koje se u priči oko dizanja cijena redovito proziva, i među njima vlada oprez. Prvomajski produženi vikend također su mnogi domaći gosti iskoristili za kraći odmor, reći će Hrvoje Margan, predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore (HOK), koji je na pitanje kako ugostitelji "plivaju" u aktualnoj situaciji s rastućom inflacijom, komentirao kako su ulazne cijene za sezonu 3 do 7 posto više nego lani u travnju.

- Znamo da iz Vlade upozoravaju da cijene ne treba dizati, no treba reći i kako smo 2024. na ukupne prihode imali ukupnu dobit nakon oporezivanja od 16 posto, dok je lani dobit u ugostiteljstvu pala na 9 posto. Čim dobit padne ispod 10 posto, vrlo je teško investirati - rekao je Margan.

Što se tiče radne snage, ne očekuje da će plaće rasti, s time da se tržište stabiliziralo pa stranih radnika ima dovoljno. No pojavio se problem nedostatka kvalificiranih djelatnika koji će upravljati poslom i stranim radnicima. Margan je dodao i kako su cijene energenata zasad još uvijek pod kontrolom, no kako je u ovim okolnostima vrlo teško reći išta za glavnu sezonu. Čini se, međutim, da će i u sezoni trebati privlačiti goste posebnim ponudama i nastojati ih tako duže zadržati.


Komentari članka

Vezani članci

Gosti žele turizam koji počiva na gostoprimstvu, a nikako na ključevima u pretincima

30.06.2026.

Akcija Ministarstva turizma i sporta i Hrvatske turističke zajednice pod medijskom provedbom Novog lista i partnera. Prijave na akciju Najiznajmljivači su i dalje otvorene, sve do početka jeseni, nakon čega ćemo odabrati finaliste. Njih potom i osobno pos

Ugostitelji upozoravaju: Bez stranih radnika sezona ne bi uspjela

25.06.2026.

Potrebe za stranim radnicima iz godine u godinu rast, domaće gospodarstvo ovisi o njima. Osim u trgovini, dostavi, građevini i turistička sezona teško je postala zamisliva bez njih. Na obali gotovo da ne postoji ugostiteljski objekt, hotel koji ne zapošlj

Kroz splitsku zračnu luku ovog vikenda proći će 44.000 putnika

24.06.2026.

Promet je od jutra pojačan na svim glavnim cestama i graničnim prijelazima, a pravi ljetni pritisak osjeća se i u splitskoj zračnoj luci koja samo ovaj vikend očekuje oko 44 tisuće putnika.

Orebić bilježi stabilnu sezonu i nove goste iz Europe

24.06.2026.

Ovih se dana u velikom broju razglednice šalju iz Orebića gdje se trenutačno odmara više od 2500 gostiju. Kakva je ponuda istražila je novinarka HRT-a Sandra Lacković.

Dubrovačka zračna luka za vikend očekuje 50.000 putnika

24.06.2026.

Zračna luka Ruđera Boškovića u Dubrovniku ovoga vikenda očekuje 50.000 putnika. Samo danas sletjet će i uzletjeti 65 zrakoplova.

Tag cloud

  1. 2877 članka imaju tag turizam
  2. 1508 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2721 članka imaju tag hrvatska
  4. 1816 članka imaju tag svijet
  5. 1402 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 542 članka imaju tag krediti
  9. 1661 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1348 članka imaju tag industrija
  12. 1259 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1085 članka imaju tag menadžment
  15. 700 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 367 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 522 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 455 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 369 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 494 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 532 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk