Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Svi 2026

Sezona će biti čupava, gosti dvaput prevrnu svaki euro. Ugostitelji ostali razapeti između “pohlepe” i krize

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Alenka Juričić Bukarica  

Sezona će biti čupava, gosti dvaput prevrnu svaki euro. Ugostitelji ostali razapeti između “pohlepe” i krize

Turistička sezona ponovo treba spasiti Hrvatsku, jer ako podbaci, ujesen nas sve čeka opći potop, snažna inflacija i pad standarda. Cijene goriva rastu, a jasno je da to znači lančano poskupljenje svega ostalog, prije svega hrane. Inflacija divlja, a turistička je potrošnja poznata kao dodatni motor rastu cijena, pa je strah od jeseni tim veći.

Doduše, jesen je u aktualnim geopolitičkim i ekonomskim okvirima doista daleko jer prije toga valja odraditi turističku godinu koja je ove godine počela nešto ranijim Uskrsom. Prvosvibanjski praznici donijeli su gužve i kolone na cestama te šušur u turističkim mjestima. Doduše, vidi se da smo još uvijek u predsezoni jer nisu otvoreni ni svi kafići ni smještajni kapaciteti, a u pravilu ni sanitarije na plažama koje su proteklog vikenda imale nešto kupača.

Rekorderi inflacije
Kako je ove godine Uskrs bio nešto ranije, tako je raspored blagdana takav da će i blagdan Duhova pasti krajem svibnja što bi opet trebalo donijeti više gostiju, a Tijelovo pada već 4. lipnja i trebalo bi označiti ulazak u samu špicu. U turističkim krugovima kažu kako za ljeto zasad nema otkaza rezervacija, ali i da se čeka razvoj situacije te nove rezervacije idu na kapaljku. Protekle godine su pokazale kako je srpanj postao problematičan, a kako Tijelovo pada na početak lipnja, srpanjska bi rupa ove godine mogla biti i duža nego lani kada se još krajem sedmog mjeseca moglo naći popuste do 20 posto, čak i u kampovima s pet zvjezdica.

Prognozirati što ova godina nosi, to je, komentiraju mnogi, kao da se gleda u kristalnu kuglu. No da će biti "čupavo" - hoće. Tu dvojbe nema. U cijeloj priči, za očekivati je da će na meti kritika ponovo biti "pohlepni" ugostitelji. Hrvatska je skupa, ali treba razlikovati one koji imaju lošu ponudu za puno novca, od onih koji za cijenu koju naplaćuju, doista nude odgovarajuću uslugu. I to je ono što će gost prihvatiti, a da se ne osjeća prevarenim.

Hrvatske cijene u turizmu su prema Eurostatu posljednjih godina doista rasle više od europskog prosjeka, no ova je godina itekako dokazala da nije samo turizam generator rasta cijena. Rekordni profiti trgovaca u prošloj godini, potom rat na Bliskom istoku i blokada Hormuškog tjesnaca, posljedično i divljanje cijena energenata, pokazali su da se cijene dižu i u drugim sektorima. Nerijetko već i na same najave poskupljenja nafte. Hrvatska se tako po stopi inflacije u travnju našla u samom vrhu europskih zemalja, no ekonomisti upozoravaju kako se pod krinkom krize neopravdano dodatno dižu marže.

Turizam je svoje marže proteklih godina već dignuo tako da je upitno koliko za daljnje dizanje uopće ima prostora. Tim više što je kriza svugdje pa i sami gosti štede te čekaju s rezervacijama. Spomenimo samo podatak da je Njemačka nedavno prešla psihološku granicu od tri milijuna nezaposlenih. Samim time već se čuje da neki iznajmljivači počinju snižavati cijene jer su kapaciteti slabije popunjeni.

Nedostaju kvalificirani
Što se tiče ugostitelja, koje se u priči oko dizanja cijena redovito proziva, i među njima vlada oprez. Prvomajski produženi vikend također su mnogi domaći gosti iskoristili za kraći odmor, reći će Hrvoje Margan, predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore (HOK), koji je na pitanje kako ugostitelji "plivaju" u aktualnoj situaciji s rastućom inflacijom, komentirao kako su ulazne cijene za sezonu 3 do 7 posto više nego lani u travnju.

- Znamo da iz Vlade upozoravaju da cijene ne treba dizati, no treba reći i kako smo 2024. na ukupne prihode imali ukupnu dobit nakon oporezivanja od 16 posto, dok je lani dobit u ugostiteljstvu pala na 9 posto. Čim dobit padne ispod 10 posto, vrlo je teško investirati - rekao je Margan.

Što se tiče radne snage, ne očekuje da će plaće rasti, s time da se tržište stabiliziralo pa stranih radnika ima dovoljno. No pojavio se problem nedostatka kvalificiranih djelatnika koji će upravljati poslom i stranim radnicima. Margan je dodao i kako su cijene energenata zasad još uvijek pod kontrolom, no kako je u ovim okolnostima vrlo teško reći išta za glavnu sezonu. Čini se, međutim, da će i u sezoni trebati privlačiti goste posebnim ponudama i nastojati ih tako duže zadržati.


Komentari članka

Vezani članci

Nakon slabije predsezone Šibenik ostvario porast broja dolazaka

18.08.2026.

Šibenik je u turističkom 'plusu' nakon relativno slabog starta sezone. Prema rezultatima ostvarenim u prvih sedam mjeseci grad se 'uspinje' prema rekordnoj sezoni. U prvih sedam mjeseci ostvareno je 14.000 više dolazaka i 34.000 noćenja više nego lani. Ko

Vjeko Bašić: Kako je chef s vizijom uspio na Murteru oživjeti tradicionalnu konobu i modernu kuhinju - Uplift

18.08.2026.

Hrvatska se visoka gastronomija, nije nikakva tajna, proteklih nekoliko godina iznimno dobro profilirala na međunarodnoj sceni. Potvrđuju to brojna priznanja koja su našim chefovima i njihovim kuhinjama dodijelile međunarodne kulinarske institucije.

HTZ: Najbolji srpanj u posljednje dvije godine. Oglasio se Glavina

14.08.2026.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ostvareno 12,4 milijuna dolazaka i 59,1 miliju

Otkazivanja i popusti: Hrvatski turizam platio danak nerealnim cijenama

14.08.2026.

Visoke cijene i inflacijski pritisak natjerali turiste na kalkuliranje. Iznajmljivači u Istri i Dalmaciji ruše cijene smještaja i do 30 posto

Hrvatski turizam u plusu u srpnju i u prvih sedam mjeseci. Objavljeni novi podaci

11.08.2026.

U prvih sedam mjeseci Hrvatsku posjetilo 12,4 milijuna turista, koji su ostvarili 59,1 milijun noćenja, što je 1% više nego u istom lanjskom razdoblju

Tag cloud

  1. 2901 članka imaju tag turizam
  2. 2735 članka imaju tag hrvatska
  3. 1523 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1831 članka imaju tag svijet
  5. 1407 članka imaju tag ict
  6. 1586 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2012 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1324 članka imaju tag trgovina
  11. 1365 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 709 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 699 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 546 članka imaju tag porezi
  21. 377 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 562 članka imaju tag poticaji
  24. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 712 članka imaju tag marketing
  26. 410 članka imaju tag potpore
  27. 462 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 375 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 517 članka imaju tag dzs
  38. 456 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk