Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Lip 2022

SESTRE U BIZNISU (1) Kako su sestre Peršurić razvile naslijeđenu proizvodnju istarskih pjenušaca

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Renata Debeljak  

SESTRE U BIZNISU (1) Kako su sestre Peršurić razvile naslijeđenu proizvodnju istarskih pjenušaca

Razumijevanje, iznimno povjerenje, usklađenost temeljnih vrijednosti, njegovanje organizacijske kulture, znatni uspjesi i konstantni napredak, tek su neke od odrednica za uspjeh u poslovanju svake tvrtke. Biti u uspješnim poduzetničkim pričama i još uz sebe u poslu imati ključnu osobu koja te savršeno razumije, podržava, nadopunjuje i uvijek ti čuva leđa, zaista je uspjeh i privilegija.

A ta ti je osoba još i sestra. Sestre Peršurić i Janković odlučile su preuzeti dugogodišnje poslovanje obiteljskih tvrtki, zadržati tradicionalni i prepoznatljiv DNK, ali udahnuti tvrtkama i moderan touche, te udružiti u tom pothvatu zajedničke snage, znanja, vještine nadopunjene s obiteljskim duhom zajedništva i bezuvjetne međusobne podrške. Donosimo vam priče o uspjesima dviju obiteljskih tvrtki, na čijem su čelu već godinama uspješne sestre koje su vizije svojih roditelja ne samo nastavile ostvarivati već i uzdignule tvrtke na još uspješniju i moderniju razinu. Njihovi primjeri govore da je sinergija poslovnog i privatnog života itekako moguća.

Istarsku vinariju Misal, specijaliziranu za proizvodnju pjenušaca, već godinama uspješno vode sestre Katarina Peršurić Bernobić i Ana Peršurić Palčić, a pjenušci s potpisom Peršurić danas slove kao najbolji hrvatski pjenušci. Sve je počelo 1990. kao hobi njihova oca, Đordana Peršurića, cijenjenog znanstvenika i profesora, jednog od pokretača regionalne i međunarodne izložbe vina Vinistre.

Sav posao nakon očeve smrti 2015. preuzele su Katarina i Ana, koje u selu Pršurići na Poreštini, nedaleko od Višnjana, na nešto više od pet hektara vinograda vrlo uspješno nastavljaju razvijati naslijeđe svoga oca. Obje su po struci inženjerke agronomije, a sa pjenušcima su doslovce odrastale. Kao začetnik proizvodnje pjenušaca u Hrvatskoj dr.sc. Đordano Peršurić osmislio je sortu u istarskom podneblju kada nitko nije vjerovao da se pjenušci mogu proizvoditi na tom području i kada su još vladale predrasude da se od malvazije istarske ne može napraviti pjenušac.

- S time smo odrastale, pa smo spontano ušle obje u ovaj posao, najprije kroz školovanje i radeći ljeti u vinariji kao srednjoškolke. Upijale smo znanje u vinogradima, gradile u podrumu, ali i uživale na putovanjima sa tatom učeći pritom važnost praćenja trendova, komunikacije s ljudima, novitete, važnost uključivanja znanstvenog pristupa poslu...Naš tata je bio neumoran i neiscrpan izvor znanja, koji je puno, do najsitnijih detalja mogao pričati ako je osjetio interes s druge strane, a nama tog interesa nije nedostajalo.

Najvažnija je stvar koju nas je tata naučio o poslu, osim kako proizvesti Misal, da znamo zajedno funkcionirati, čak i kada se ne slažemo, kako da svaku odluku prespavamo barem dvaput prije donošenja i da pokušamo razmišljati korak ispred drugih, jer on je ponekad razmišljao i miljama daleko od ostalih. Mislim da nas je najviše naučio kad nas je puštao da pogriješimo i da to same shvatimo - priča nam Ana Peršurić Palčić.

Put na koji je njihov otac krenuo sa stvaranjem pjenušaca na bazi malvazije bio je težak, često pun predrasuda i nerazumijevanja okoline, pa čak i vinskih znalaca i stručnjaka, kolega vinara. I danas je ponekad tako.

- Danas je primjerice situacija gdje se susrećemo sa neznanjem potrošača pa podcjenjuju naš rad ili pak još gore stvore pogrešnu sliku o istarskim ili hrvatskih pjenušcima zbog nekih koji se pojavljuju na tržištu, a koje zapravo ne proizvode te vinarije već su oni samo preprodavači pjenušaca. Žalosno da uz toliko znanja naših vinara, mi dajemo dobra vina na daljnju obradu strancima, a vraćaju nam se loša pjenušava vina koja ponekad ni u fus notama ne sliče na ono bazno vino koje im je vinar poslao. Također u taj posao se upuštaju ljudi koji nisu educirani i onda traže od nas nekolicine koji nešto i znamo da im pomognemo.

Nama nisu spremni ponekad reći ni hvala na kraju priče za trud i vrijeme, dok su stranim stručnjacima spremni platiti pozamašne iznose. Na kraju se na tržištu javlja velik broj osrednjih pjenušaca, jer je valjda sad trend da ga svi imaju, pa potrošači, ako krenu od takvih najčešće se razočaraju u pjenušava vina iz Istre i Hrvatske. Stoga moramo ulagati dodatne napore da ih osvijestimo kako postoje dobri i loši pjenušci - kažu Katarina i Ana..

Trend povećanog interesa za pjenušcima na svjetskom tržištu konstantno raste zadnjih 10 godina, pa tako i na hrvatskom tržištu. Velik doprinos tome dale su razne manifestacije, vinski događaji, sajmovi, prezentacije i edukacije kako potrošača tako i distributera. Pjenušac je sve traženiji i za svakodnevne konzumacije, ne samo u posebnim prilikama.

Sestre Peršurić nam priznaju kako su u poslu s vinima još uvijek prisutne i spolne diskriminacije.

- Sada nas ljudi već poznaju kao sestre Peršurić, pa manje ima onih nekih reakcija koje su bile ranije, ali i dalje se događa da na sajmovima ljudi žele razgovarati sa gazdom, vlasnikom, i onda se obraćaju našim muževima. Sada nam je to smiješno, prije nam je znalo smetati, ali neke stvari se teško mijenjaju - kažu.

Nisu očekivale da će vinariju naslijediti tako mlade.

- Radije bi da smo to dobile u nekim 50-tima, ali takva je situacija ispala. Kako oduvijek radimo zajedno ništa nam nije bilo nepoznato i novo u trenutku preuzimanja vinarije i formalno-pravnih obaveza. Ima dosta prednosti kada radite sa sestrom. Mi radimo kao obitelj, za sebe, za naš pristojan život u kojem ne ovisimo o nekome već sami o sebi. Nitko ne razumije bolje obiteljske želje i potrebe od sestre, bolesti djece, prvi dan škole ili vrtića, školsku priredbu, rođendan, godišnjicu braka ili dan kada jednostavno trebaš predah.

Teško da će vam u današnje vrijeme šef biti oduševljen kada shvatiš ujutro da nisi djetetu završio tortu za rođendan i samo javiš da te nema taj dan na poslu. Vjerujem da mnogi to mogu sanjati, a nama takve sitnice čine život ispunjenijim. Nema toga što jedna za drugu ne bi napravile. Jako je važno i to što ako jedne nema iz bilo kojeg razloga, posao neće nipošto stati - dodaju sestre Peršurić.

Iako obavljaju razne poslove u vinariji, neke su ipak međusobno podijelile prema njihovim preferencijama. Katarina je više zadužena za administrativne poslove vezane za poslovanje, financije, nabavku materijala i strojeva, te vinarski dio, od berbe do početka kreiranja pjenušca, te za većinu kupaca u Hrvatskoj. Anin dio su uglavnom marketing, degustacije i prezentacije, vinski laboratorij, vinogradarski dio i izvoz. - Kreiranje pjenušaca radimo zajedno. Stvaramo ih tako da obje moramo biti zadovoljne s rezultatom, tu nema kompromisa. Obje moramo biti 100 posto sigurne da je proizvod odličan, jer na kraju naše prezime stoji na etiketi. Moramo stajati iza svakog našeg proizvoda i vjerovati u njega.

Trenutno proizvode 12 etiketa pjenušaca, od brut natur do demi sec. Svaki je drukčiji, svaki ima svoju priču i tržište. Najveći dio izvoza pjenušaca Misal ide u Sloveniju, Italiju, Belgiju, Austriju i Švedsku. No, svake se godine pojave i neke nove izvozne destinacije sa manjim količinama od SAD-a, Češke, Poljske, Danske, Velike Britanije i Dalekog Istoka. Uglavnom je riječ o ciljanim kupcima, a ne o maloprodaji.

'Moja sestra i ja smo potpuno različite osobe, ali ono što je meni slabost, moja sestra Katarina nadopunjava i obrnuto. Naši muževi su se dobro uklopili u posao i svaki je odabrao svoje polje interesa. Krizne situacije se rješavaju ovisno o tome u čijem su području zaduženja i o težini situacije. Uvijek ima razmirica, nekakvih malih neslaganja, ali mi se posvađamo u 10.15, a već u 10.18 zajedno dalje radimo i smijemo se kao da se ništa nije dogodilo. Među nama nema ljubomore, niti se ikada međusobno optužujemo i svađamo ako neka od nas negdje pogriješi.

Svjesne smo da obje dajemo svoj maksimum koji varira iz dana u dan i da obje živimo za naše obitelji i za vinariju. A ako ne ide nikako, onda si popijemo po čašu Misala i sukob se pretvori u feštu. Često se dogodi da smo na poslu zajedno po 6 do 7 sati u istoj prostoriji, a da popodne idemo jedna drugoj na kavu da malo popričamo iako smo cijeli dan već pričale. Tako je isto i sa našim muževima, privatno i poslovno je sve isprepleteno, ali naravno nas dvije uvijek si imamo još nešto za reći što ne može čekati sutra, otkrivaju nam uspješne sestre Peršurić.


Komentari članka

Vezani članci

Proglašeni šampioni Festivala kulena&vina

23.06.2022.

Na Festivalu kulena i vina dodijeljena su zlatna priznanja. Šampionsku titulu osvojila su Vina Markota za Merlot iz 2017. godine. Svog šampiona dobila je i 42. Kulenijada koja je okupila 57 proizvođača iz cijele Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Ponu

Predstavljamo ‘Top 1500 hrvatskih kompanija‘: Da, istina je. Prošla je godina bila sjajna za hrvatski biznis

20.06.2022.

Naš magazin TOP 1500 ne treba shvaćati kao klasičnu poslovnu rang-listu, nego radije kao skup koherentnih i vjerodostojnih podataka koji daju sliku o ključnim trendovima u Hrvatskoj

Goran Vrabec (Volim Ljuto): Od nule do najvećeg proizvođača ljutih umaka u Hrvatskoj

15.06.2022.

Goran Vrabec danas je najveći hrvatski proizvođač ljutih umaka od čili-papričica. Od 2018. godine, bilježi godišnji rast od otprilike 30 posto, počeo je uz pomoć roditelja i kredita pokrenuo uzgoj egzotičnih papričica u Igrišću u Zagorju, a nedugo je nako

Tko kaže da traktor nije za cure? Vedrana Poletar je ostala u Slavoniji i u polju sagradila unosan biznis

15.06.2022.

Dok mladi odlaze u velike gradove i druge države, Vedrana Poletar je odlučila ostati u malom slavonskom selu i ondje izgraditi svoj život. Danas je uspješna poljoprivrednica koja živi od posla u koji se zaljubila još kao djevojčica.

Iza nagrađene rakije od smilja i gina stoje dvije poduzetnice s eko plantažom

14.06.2022.

Monika Kovač i Nives Matić stvorile su premium liniju prirodne kozmetike za njegu lica, eteričnih ulja, sapuna, kozmetike za kućne ljubimce, sirupa i alkoholnih pića, a neka od njih su odnijela i nagrade.

Tag cloud

  1. 2341 članka imaju tag turizam
  2. 2214 članka imaju tag hrvatska
  3. 1347 članka imaju tag svijet
  4. 1461 članka imaju tag izvoz
  5. 1705 članka imaju tag financije
  6. 1010 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1251 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1121 članka imaju tag trgovina
  9. 1141 članka imaju tag ict
  10. 938 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 985 članka imaju tag investicije
  12. 1011 članka imaju tag industrija
  13. 772 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1066 članka imaju tag EU
  15. 865 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 955 članka imaju tag kriza
  18. 471 članka imaju tag poticaji
  19. 665 članka imaju tag maloprodaja
  20. 631 članka imaju tag marketing
  21. 465 članka imaju tag opg
  22. 561 članka imaju tag tehnologija
  23. 445 članka imaju tag eu fondovi
  24. 340 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag krediti
  26. 421 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 451 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 477 članka imaju tag obrazovanje
  29. 431 članka imaju tag porezi
  30. 415 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 361 članka imaju tag osijek
  32. 398 članka imaju tag hnb
  33. 445 članka imaju tag dzs
  34. 388 članka imaju tag energetika
  35. 356 članka imaju tag start up
  36. 325 članka imaju tag hgk
  37. 405 članka imaju tag vlada
  38. 421 članka imaju tag BDP
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor