Samo preko MMF-a u EU

Slučajna vremenska podudarnost i krajnja nužda - kad se udruže - htjet će da se u povodu 20. godišnjice članstva u Međunarodnom monetarnom fondu, Hrvatska možda baš oko 14. prosinca 2012. obrati toj kontroverznoj, ali najmoćnijoj financijskoj adresi u svijetu, zbog sklapanja novog, šestog po redu od 1994., sporazuma koji bi najvjerojatnije mogao biti visoko uvjetovani stand by aranžman, ali i odlučujući potez za hrvatski ulazak u Europsku uniju.

Što bi MMF savjetovao, a čime sve uvjetovao novi stand by sporazum, ako bi ga u kasnu jesen zatražila Vlada RH? Taj alternativni scenarij izvodimo iz primjera najnovijih sporazuma, koje je MMF sklopio s Latvijom, Mađarskom, Srbijom i Ukrajinom, uvažavajući posebnosti hrvatskog dužničkog i depresijskog slučaja. Dakle, prvo bi obvezao HNB na vođenje restriktivnije monetarne politike, uz dopuštanje klizanja tečaja kune za najviše 10 posto tijekom prvog polugodišta 2013. Time bi posredno utjecao na dalje smanjivanje kupovne moći građana (i na internu devalvaciju kune, uz koju se uz istu plaću ili količinu rada može kupiti sve manje robe i usluga) i na dalji zaokret prema proizvodnim investicijama i izvozu. Zatim bi obvezao Vladu na znatnije smanjivanje državne potrošnje zbog svođenja deficita ukupnog državnog proračuna na nulu već do 2015., uz usklađivanje sustava državnih potpora i jamstava s istovrsnim sustavima u EU-u te uz skoru reformu i pojeftinjenje lokalne uprave i samouprave. U to ime bi i u Hrvatskoj, tijekom najdublje krize, plaće i mirovine prema svojoj kupovnoj moći trebale potonuti za najmanje 20-ak posto, a masa plaća u javnom sektoru (začinjena smanjivanjem zaposlenosti za više od deset posto) i do 30-ak posto, kao što bijaše i u Islandu, Latviji, Irskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, a neusporedivo više dosad u Grčkoj. Najvjerojatnije bi zbog punjenja proračuna, dok se hrvatski BDP ne oporavi do razine ostvarenog u 2008. godini, tražio i povećanje stope PDV-a još za postotni bod. Naposljetku bi od Vlade tražio sustavno suzbijanje prevelike sive ekonomije i raširene korupcije, uz obvezu tromjesečne kontrole ispunjavanja preuzetih obveza. Na toj bi osnovi, uz MMF-ov stand by zajam u visini od oko tri milijarde dolara, za održavanje financijske stabilnosti Hrvatska mogla pokrenuti i pregovore s klubom glavnih vjerovnika o reprogramiranju većeg dijela vanjskih državnih dugova, što će dospjeti na otplatu tijekom 2013. i 2014. godine.

Tim bi reprogramom započelo značajnije smanjivanje vanjske zaduženosti te još značajnije poboljšanje kreditnog i investicijskog rejtinga državnih financija i hrvatskog gospodarstva. U suradnji s MMF-om posložio bi se i državni proračun za iduću godinu pa Europska unija ne bi mogla imati ni jedan novi veliki prigovor uoči hrvatskog ulaska u Uniju, predviđenog za 1. srpnja 2013.