Raste proizvodnja tovnih goveda - ali i uvoz junadi

Postojeća zdravstvena kriza, koja se već prelijeva u ekonomsku krizu, pokazala je da prevelika ovisnost o uvozu hrane u okolnostima krize može dovesti do destabilizacije snabdijevanja stanovništva.

Naglasak je to najnovije analize konzultantske tvrtke Smarter, o stanju u proizvodnji mesa i mlijeka - dvije grane poljoprivrede koje su u Hrvatskoj već duže vrijeme u krizi, odnosno pokazuju kontinuirani pad proizvodnje.

"Najnoviji podaci o kretanju u dvije proizvodnje – proizvodnji mlijeka i mesa u 2019. godini, govore da do promjene negativnog trenda nije došlo. Otkup svježeg sirovog mlijeka lani je pao za sedam posto u odnosu na 2018., te iznosio svega 380.014 tona, a istovremeno je Hrvatska potrošila mliječnih proizvoda u ukupnom ekvivalentu od 590.000 tona mlijeka. Uvoz svih grupa mliječnih proizvoda bio je veći za pet posto u 2019., u odnosu na 2018. godinu, dok je istovremeno došlo do pada izvoza svih grupa mliječnih proizvoda za ukupno četiri posto. Prvi put pao je izvoz svih fermenata od čak 12 posto te svih vrsta sireva za 13 posto. Rezultat ovih kretanja pad je samodostatnosti u sektoru mlijeka na samo 48 posto potreba", navode Smarterovi stručnjaci.

Dodaju i da su u tovnom govedarstvu, odnosno sektoru proizvodnje mesa, trendovi slični.

Promjene
- U Hrvatskoj je došlo do povećanja proizvodnje utovljenih goveda, ali na temelju povećanja uvoza teladi, odnosno junadi, težine veće od 300 kg, namijenjene tovu. Tako je uvoz teladi rastao po stopi od devet posto i dostigao brojku od 132.000 komada, a uvoz junadi za tov narastao je na 13.000 komada, što je povećanje od 36 posto, u odnosu na 2018. Ukupan uvoz goveđeg i telećeg mesa u istom je razdoblju povećan za deset posto. Sve ove brojke imale su kao rezultat pad ukupne pokrivenosti uvoza izvozom na razinu od 42 posto. Problem je još izraženiji ako se promatra vremenski niz od 2012. godine, gdje je vidljivo da uvoz raste daleko brže od izvoza. Sve je veća ovisnost Hrvatske o uvozu telećeg i goveđeg mesa te mlijeka, zaključak je stručnjaka Smartera, koji navode da su u nekoliko navrata predlagali da se izradi nova strategija poljoprivrede koja bi trebala donijeti zaokret u poljoprivrednoj proizvodnji, a čiji će ciljevi biti vezani prije svega uz podizanje samodostatnosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje, poglavito proizvodnje mesa i mlijeka, budući da se radi o sektorima s najvećom dodanom vrijednosti u poljoprivredi.

U Strategiji koju su predložili cilj je u proizvodnji mlijeka ostvariti samodostatnost od 80 posto. Iz ovog cilja proizišla je i prva dugoročna mjera koja zahtijeva povećanje broja krava, ali i podizanje proizvodnje mlijeka po kravi.

"U tovnom govedarstvu, kao potencijalno jednom od najjačih izvoznih proizvoda hrvatske poljoprivrede, potrebno je odgovarajućim mjerama proizvođače usmjeriti prema tovu domaće teladi i junadi, jer tov junadi, koji se temelji isključivo na uvozu junadi, cijeli sektor čini volatilnim, cjenovno osjetljivim, a samim time i ukupnu proizvodnju nestabilnom. S druge strane, u cijelom lancu vrijednosti ne ostvaruje se maksimalno moguća dodana vrijednost, nego se dio nje gubi uvozom sirovine. Za ostvarenje ciljeva u govedarstvu, potrebno je podići broj krava, kako u mliječnom, tako i u sustavu krava rodilja/dojilja, navode iz Smartera.

Trošarine
- Kako bi se smanjilo klanje teladi za meso, smatramo da je potrebno razmisliti o uvođenju trošarine na potrošnju telećeg mesa, odnosno, stimulirati proizvodnju teletine, kvalitete i vrste koju uvozimo kao teleće meso (križanac holsteina i mesnih pasmina). S obzirom na to da u istočnom dijelu Hrvatske velike mliječne farme uglavnom imaju holstein goveda, određenim stimulativnim mjerama mogla bi se organizirati proizvodnja teletine prema modelu kao što to radi Nizozemska, iz koje najviše uvozimo teleće meso. Predlažemo da se i isplata izravne potpore za uzgoj krmnog bilja veže uz broj uvjetnih grla na farmi, a da se potpore za košnju livada vežu uz stočarsku proizvodnju. Smatramo kako je potrebno predvidjeti da svaki farmer koji aplicira za potpore za proizvodnju krmnog bilja, mora predočiti dokaze da je proizvedenu stočnu hranu prodao uzgajivačima stoke, ili da ju je koristio za vlastite potrebe. Na taj način stimulirao bi se rast stočarske proizvodnje - zaključak je analize.