Raste interes za sjetvu kukuruza, pada za repu

Cijena kukuruza dvostruko je veća nego u berbi kada je bila 0,80 kn/kg. To je najbolja cijena u deset godina, kaže Brlošić

Ratari u 2021. godini očekuju standardnu proljetnu sjetvu – na 600 do 700 tisuća hektara, a obilježit će ju povećane površine pod kukuruzom, ali i slabija zainteresiranost za sjetvu šećerne repe.

Lanjska godina bila je definitivno godina kukuruza, uz rekordnu proizvodnju od dva milijuna tona, izuzev mikrolokacija, poput Đakovštine, gdje je suša učinila svoje.

Rastu interesa za sjetvu kukuruza, kaže potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brošić (HPK), koji je i sam ratar, pridonosi trenutačna tržišna cijena koja mu je dosta dobra.

Struktura
– Cijena mu se kreće od 1,30 do 1,50 kuna, dok je u jeku žetve bila oko 80 lipa, pa je sada (i gotovo) udvostručena. Tako bar kaže TISUP (Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi, nap.a.). Deset godina nismo imali takvu cijenu. Oko 60 posto proizvedenog kukuruza otišlo je u izvoz - kaže Brlošić.

Lanjska godina bila je dobra i za pšenicu, za Hrvatskom je gotovo milijunska žetva te naše najvažnije krušarice, a i jesenas smo je zasijali na gotovo nepromijenjenim površinama – između 120 do 130 tisuća hektara. I pšenica, ističe Brlošić, trenutačno ima dobru cijenu – oko 1,5 kuna za kilogram.

Za kalendar proljetne sjetve 2021. godine Brlošić kaže da već u siječnju, veljači kreću rokovi za jare kulture – zob, ječam, u ožujku za šećernu repu, u travnju za sve ostalo – soju, suncokret, kukuruz.

– I za suncokret se očekuje standardna sjetva, a i njemu malo cijena raste. Pitanje je hoće li struktura sjetve pretegnuti pet ili deset posto u korist kukuruza, ili suncokreta ili soje. Za te tri kulture možda još svi ratari nisu donijeli konačne odluke - kaže Brlošić. Za zob, ječam procjenjuje da ih prate male površine. No, sigurno je da kukuruz zadnjih godina polako uzima površine drugim kulturama. Sije se na oko 300.000 hektara, što je polovina svih površina sijanih u proljetnoj sjetvi, odnosno čak trećina u odnosu na približno milijun hektara obradivih površina u Republici Hrvatskoj.

Potpore
Brlošić procjenjuje da će soja biti manje dugoročno tražena roba na tržištu. Pad interesa za šećernom repom prisutan je i u Đakovštini gdje se on može zorno ilustrirati podatkom da se danas na prste jedne ruke mogu nabrojati oni koji se bave njezinom proizvodnjom.

Jer, bez obzira na to što je država dala dodatnu stimulaciju za nju, proizvodnju šećerne repe prati niska otkupna cijena. Potpore ne mogu toliko narasti koliko cijena, dodaje Brlošić.

Ratari procjenjuju da i u ovu (proljetnu) sjetvu ulaze sa skupljim repromaterijalom, a Brlošić procjenjuje da je to u prosjeku rast cijena od pet do deset posto.

– Svake godine te cijene blago idu gore, i goriva, i gnojiva, i zaštite, neka zaštitna sredstva europskim odlukama su ukinuta, neka su nova, pa i to utječe na cijenu sjetve - kaže Brlošić i dodaje kako zima vremenskim prilikama trenutačno pruža ratarima gotovo idealne prilike na poljima i usjevima.