Rast kožarsko-prerađivačke industrije

Stanje kožarsko-prerađivačke industrije nije bilo ovako dobro u posljednjih 10 do 15 godina, raste proizvodnja i izvoz, a i zalihe su rasprodane. Potrebno se pripremiti do ulaska Hrvatske u EU te iskoristiti priliku koju pružaju fondovi EU za razvoj i unapređivanje ove grane industrije, naglašeno je na sjednici Vijeća Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK.

Poslovni optimizam gospodarstvenika kožarsko-prerađivačke industrije ima uporište i u njihovim ostvarenim rezultatima u ovoj godini. Tvrtke ove industrije koje posluju uložile su značajan napor kako bi opstale na tržištu, te one danas čine zdravu jezgru ove grane industrije, naglasila je Mirjana Gambiroža-Jukić, voditeljica Odjela za proizvodnju i preradu tekstila i kože Sektora za industriju HGK. Fizički obujam proizvodnje u osam mjeseci ove godine prema 2005. godini bilježi rast 15,5 posto, a prema istom razdoblju 2009. godine rast je 30,1 posto. Cijela kožarsko-prerađivačka industrija oporavlja se i bilježi rast - prerada kože raste 18,1 posto, a proizvodnja putnih torbi sedlarskih i remenarskih proizvoda čak i do gotovo 50 posto, dok je obuća rasla tri posto.

Također je nakon pada u 2009. ponovno rasla i zaposlenost sa 8038 zaposlenih u 2009. godini na 8571 u šest mjeseci te na 8853 zaposlenih u devet mjeseci 2010. godine. Izvoz je rastao 17,1 posto, uvoz je u padu 16,7 posto, no vanjskotrgovinski saldo ove industrije još je negativan. Izvezeno je 8,8 posto više obuće, a uvezeno 11,3 posto manje nego u devet mjeseci prethodne godine. Neto plaće su bile nešto više u osam mjeseci ove godine prema prethodnoj, a plaće čine svega 61 posto prosjeka prerađivačke industrije, rekla je dr. Gambiroža-Jukić dodavši kako je udio kožarsko-prerađivačke u ukupnoj industriji sa 1,25 posto u 2009. pao na 0,9 posto udjela u devet mjeseci 2010. godine. Udio zaposlenih lagano je u padu sa 3,06 na 2,99 posto. Inače tekstilno-odjevna i kožarska u prerađivačkoj industriji RH sudjeluju sa 8,6 posto, što je značajan udio.

Broj je tvrtki u kožarstvu u šest mjeseci povećan na 135 tvrtki, a ukupni je prihod bio 1,25 milijardi kuna, što je 57 posto ukupnog lanjskog prihoda. Ova industrijska grana prema broju zaposlenih bolje je konsolidirana od tekstilne i odjevne industrije, smatra dr. Gambiroža-Jukić. Male i srednje tvrtke ove industrije poslovne rezultate uglavnom ostvaruju na domaćem tržištu, a velike tvrtke ostvaruju glavninu izvoza kožarsko-prerađivačke industrije. Investicije u novu dugotrajnu imovinu u šest mjeseci ove godine iznose 54,7 milijuna kuna, a najviše se investiralo 2009. godine, kada je u proizvodnju uloženo 91 milijuna kuna. Zalihe su značajno smanjene te su 35 posto manje nego što su bile prijašnjih godina i potražnja je veća 14 posto.

Sve tri industrije oslanjaju se na uslužnu proizvodnju. Potrebna je reforma industrije, proizvodnja nove robe koja će donijeti novu dodanu vrijednost, te treba raditi na formiranju vlastitog i izvoznog proizvoda. Za kožarsko-prerađivačku industriju osobito će biti važno pitanje pridržavanja direktiva EU u području zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada, kazala je dr. Gambiroža-Jukić naglasivši kako tvrtke trebaju raditi na svojem repozicioniranju, provedbi tržišne analize tvrtke, proizvoda i usluga, omogućavanju doživotnog obrazovanja te osobito za menadžment poznavanja načela globalne proizvodnje, raditi na povezivanju i partnerstvu više tvrtki na natječajima za javnu nabavu ili pri nastupu u inozemstvu.