Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Stu 2011

Put kojim nismo krenuli

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Paul Krugman  

Put kojim nismo krenuli

Financijska tržišta radosno pozdravljaju dogovor sklopljen u Bruxellesu 27. listopada. S obzirom na to što se moglo dogoditi, a mogli su se gorko zavaditi oko svega, činjenica kako su se europski vođe oko nečega usuglasili, koliko god nejasni bili detalji i koliko se god u budućnosti ta odluka pokaže neodgovarajućom, ovo se smatra povoljnim razvojem situacije.

No trebalo bi napraviti korak unatrag i sagledati šire okolnosti, ponajprije bijednu propast gospodarske doktrine, koja je Sjedinjenim Američkim Državama i Europi nanijela ogromnu štetu. Doktrina koju spominjem zagovara da se banke pogođene financijskom krizom saniraju na teret naroda. Tako je, naprimjer, kriza koja je nastala zbog deregulacije razlog za daljnji pomak udesno. Umjesto da se sve usmjeri stvaranju novih radnih mjesta, vrijeme masovne nezaposlenosti vrijeme je mjera štednje u kojemu vlada smanjuje potrošnju i ukidaju programe socijalne zaštite. Ovu su nam doktrinu prodali govoreći kako druge opcije nema, kako su mjere štednje i smanjenje potrošnje nužni za zadovoljenje financijskih tržišta te kako će štednja zapravo stvoriti nova radna mjesta. Misao vodilja očito je bila kako će se zbog smanjenja potrošnje potrošači i tvrtke osjećati sigurnije, što je, navodno, trebalo potaknuti privatnu potrošnju, a ne dovesti do katastrofalnih posljedica.Neki ekonomisti u to nisu povjerovali. Jedan je zajedljivi kritičar vjeru u povoljne učinke štednje usporedio s vjerom u "vilu sigunosti".

Dobro, reći ću vam - to sam bio ja. No ta je doktrina iznimno utjecajna. Širenje mjera štednje osobito su zagovarali republikanci u američkom Kongresu i Europska središnja banka, koja je lani od svih europskih vlada, ne samo onih u financijskoj krizi, zatražila "financijsku konsolidaciju". Kad je David Cameron lani imenovan premijerom Velike Britanije, odmah je pokrenuo program smanjenja troškova vjerujući kako će to uistinu potaknuti gospodarstvo, a njegovu su odluku s glasnim odobravanjem dočekali mnogi američki učenjaci. No rezultati sve brže pristižu i stvar ne izgleda dobro. Grčka je zbog mjera štednje zapala u još goru krizu, koja je, zahvaljujući i potezima grčke vlade, zaslužna za nedavni povjerljivi izvještaj poslan europskom vodstvu, u kojem stoji kako postojeći program ondje nije polučio željene rezultate.

Britansko gospodarstvo zbog mjera štednje stagnira, a povjerenje potrošača i tvrtki drastično je opalo. Najočitiji je primjer ono što se trenutno smatra uspjehom. Prije nekoliko mjeseci razni su učenjaci hvalili uspjeh Latvije, koja je nakon stravične recesije uspjela smanjiti proračunski deficit i tržišta uvjeriti u financijsku stabilnost. Njihov je uspjeh svakako dojmljiv, no ostvaren je na teret stope nezaposlenosti od 16 posto i gospodarstva koje je unatoč rastu ipak 18 posto manje nego prije krize. Sanacija banaka uz kažnjavanje radnika nije, stoga, recept za uspjeh. No je li bilo izbora? Ja sam, recimo, otputovao u Island na konferenciju na kojoj se razgovaralo o zemlji koja je postupila drukčije. Ako ste u medijima pratili tijek financijske krize ili gledali filmove o tome, kao što je sjajna "Unutarnja pljačka", onda znate kako se o Islandu pričalo kao o najvećoj gospodarskoj katastrofi. Raskalašeni bankari državu su opteretili golemim dugovima i zemlju bacili u naizgled beznadnu situaciju. No na putu prema gospodarskoj propasti dogodilo se nešto neobično.

Zbog očaja koji je zavladao zemljom uobičajeno je ponašanje ustupilo mjesto kršenju pravila. U trenutku kad su svi drugi spašavali bankare na teret javnosti, Island je dopustio da banke propadnu i proširio mrežu socijalne zaštite. Kad su svi drugi silom pokušavali umiriti međunarodne ulagače, Island je uveo privremen nadzor nad kretanjem kapitala kako bi otvorio prostor za djelovanje. Kako im danas ide? Island nije izbjegao veću gospodarsku štetu ili pad standarda, no uspio je ograničiti pad nezaposlenosti i patnju najugroženijih. Mreža socijalne zaštite i dalje je netaknuta, a temeljno dostojanstvo društva sačuvano. Slogan "Moglo je biti znatno gore" vjerojatno i nije najuzbudljiviji, ali možemo ga smatrati uspjehom domaće politike u trenutku kad su svi očekivali potpunu katastrofu. Eto pouke za ostale - patnja većeg dijela našeg stanovništva nepotrebna je. Ako živimo u vremenu stravične boli i okrutnog društva, sami smo to odabrali. To tako nije trebalo i ne treba biti tako.


Komentari članka

Vezani članci

EU ulaže 525 milijuna u čipove, FER poziva hrvatske tvrtke

10.11.2026.

Europski paket donosi potpore do 16 milijuna eura, a FER-ov zaseban poziv omogućuje pristup stručnjacima, infrastrukturi i alatima

Hrvatska po visini plaće pretekla devet EU zemalja

09.11.2026.

Prosječna godišnja bruto plaća za puno radno vrijeme za zaposlenike u EU iznosila je lani 41.500 eura, što je 4,3 posto više nego predlani.

Sporazum EU-a i Kine: Ograničenje uvoza hibrida u zamjenu za stabilnost tržišta i rijetke minerale

14.10.2026.

Nakon naglog skoka uvoza kineskih plug-in hibrida, Bruxelles i Peking dogovorili su godišnju kvotu od 350.000 vozila te uvođenje minimalnih prodajnih cijena kako bi izbjegli novi trgovinski rat

Najamnine u Hrvatskoj porasle 40% u godinu dana. U EU je gore samo u Rumunjskoj

13.10.2026.

CIJENE najma stanova osjetno su porasle diljem Europe, a u posljednjem razdoblju najviše su pogođene Rumunjska i Hrvatska. U analizi koju je objavio Euronews istraženi su godišnji rast najamnina i specifični razlozi za takva kretanja u te dvije zemlje. Na

Umjesto d.o.o.-a poduzetnici će moći birati EU Inc., osnivanje tvrtke za 100 eura u 48 sati

29.09.2026.

Tvrtka osnovana potpuno online u roku od 48 sati, uz trošak do 100 eura, koja bi po istom korporativnom okviru mogla poslovati u svih 27 članica Europske unije. To je osnovna ideja takozvanog 28. režima, jednog od projekata kojima Bruxelles pokušava smanj

Tag cloud

  1. 2936 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 722 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk