Put Islanda prema EU za spas gospodarstva

Island je u ponedjeljak, nedugo nakon što je predao zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, krenuo putem rješavanja teških posljedica svog prošlogodišnjeg financijskog sloma. Vlada je otkrila planove za kreditiranje propalih banaka, kao i za dokapitalizaciju novih banaka, a očekuje se da ta svota dosegne brojku od 270 milijardi islandskih kruna odnosno 2,1 milijardu dolara.

Zbog bankrota i teškog stanja gospodarstva, nova islandska vlast snažno je zagovarala pristupanje Uniji, od koje je ova otočna zemlja do sada »bježala«, bojeći se gubitka neovisnosti i kontrole nad svojim resursima, posebice onim ribolovnim. No, nakon tijesnog izglasavanja u parlamentu, Island je u petak predsjedavajućoj Švedskoj predao zahtjev za članstvo. To je potaklo debatu o tome kako će članstvo utjecati na zemlju, njene građane, ali i na susjedstvo.

Naime, zahtjev Islanda za članstvo u EU svakako će imati utjecaj na okruženje pa tako i na Norvešku, gdje se očekuje da rasprava o Europskoj uniji ponovno oživi. Naime, Norveška je dva puta aplicirala za članstvo u EU i u oba slučaja sporazum o članstvu su na referendumu odbili građani, prvi put 1972., a drugi puta 1994. godine. Glavni razlog odbijanja članstva bila je ribarska industrija. No, kada se islandski sporazum jednom nađe na stolu, to bi moglo promijeniti stanje u Norveškoj. Promatrači kažu da bi islandski slučaj mogao privući pažnju prema činjenici da bi Norveška na kraju mogla ostati jedina nordijska zemlja izvan Unije.

Što se tiče islandskog članstva, očekuje se da ne bi trebalo biti velikih problema u prilagođavanju jer Island već podliježe pod oko dvije trećine legislative europskog bloka. To bi samo trebalo ubrzati pregovore, ali još uvijek ostaje nekoliko velikih pitanja.
Očekuje se pak da će najveći izazov u pristupnim pregovorima biti upravo ribolovni resursi, koji čine 37 posto izvoza zemlje i zapošljavaju 8 posto radne sposobnih. Razlog tome je što europske zemlje, uključujući Irsku, zahtjevaju pristup ribarskim područjima koji su do sada bili zaštićeni.

S druge strane, Island ima mnogo toga za ponuditi EU, uključujući vraćanje procesa proširenja koji je zastao kao i veću ekonomsku snagu koju članstvo donosi uniji. Prema tom obrascu ponašaju se i građani, čija su mišljenja podijeljena. Dok neki smatraju da je ulazak u EU posebno dobar za gospodarstvo te za stimulaciju rasta, drugi se pak boje gubitka neovisnosti i izražavaju sumnje da će građani prihvatiti ulazak u EU. S jedne strane građani smatraju da će članstvo u Uniji učvrstiti demokraciju i dati zemlji pravo glasa za EU stolom, a prihvaćanje eura stabilizirat će ekonomiju. S druge strane neki nisu uvjereni da će ovaj potez uspjeti ublažiti ekonomsku krizu.

Referendum 2012.
Prema najnovijim istraživanjima javnog mnijenja, oko 62 posto od 330.000 stanovnika Islanda želi u Europsku Uniju. Sudeći prema vijestima s Islanda pristupni pregovori mogli bi početi početkom sljedeće godine, a referendum bi se mogao održati 2012. Po tom planu, Island bi u EU trebao ući 2013. godine. Parlament je prošlog tjedna tijesno glasovao za početak pregovora, s 33 glasa, 28 protiv i dva suzdržana. Podjela u parlamentu reflektira i javno mnijenje, 40 posto građana je za, 40 posto protiv, a preostalih 20 posto neprekidno mijenja strane.