Prvo gospodarstvo u Hrvatskoj koje je postavilo najmoderniji sustav navodnjavanja

Poljoprivredno gospodarstvo Zorić iz Erduta prvo je u Hrvatskoj postavilo najmoderniji i potpuno automatizirani sustav za navodnjavanje ratarskih kultura koji pokriva 30 hektara površine.

Sustav vrijedan oko sedam milijuna kuna osigurat će sigurnost i vrhunsku kvalitetu proizvodnje svih ratarskih kultura, a iz PG-ać stiču kako su sada spremni za redovne i to maksimalne dvije žetve godišnje.

"Cijeli sustav je pivot po modelu da se voda dovede do centralnog dijela površine. Imali smo prije njega sustav kojim smo navodnjavali sjemensku proizvodnju kukuruza i soje", istaknuo je Stjepan Zorić u razgovoru za Osječku televiziju.

Planiraju dvije žetve godišnje
Kaže kako je za njih ovo veliki iskorak jer je potpuno automatiziran sustav koji se pali i gasi putem mobilnog uređaja. "Ima senzore za vlagu zemljišta pa se i sam može upaliti te širok spektar mogućnosti da se maksimalno modernizira proizvodnja", dodaje.

Sustav se vrti u krug, a u jednom danu može aplicirati od pola litre do 30 litara vode po m2. "U Izraelu i Americi se ovakvi sustavi koriste da se potpuno neplodno tlo može pretvoriti u plodno", napominje.

Međutim, kaže kako oni u Slavoniji ipak imaju oborina što nije problem, ali je loš njihov raspored. Nakon ovih obilnih oborina pšenica i uljana repica možda više ni neće trebati vlage.

Plodored će osmisliti kako bi imali dvije žetve, a u tome im pomažu stručnjaci s instituta i fakulteta. "Najvažnije je odabrati kulture koje su dohodovne, prihvatljive za naše tržište, a imamo i mogućnost uzgoja povrća za naše prehrambene tvrtke", dodao je.

Sustavom moguće obaviti prihranu i zaštitu
Okreću se, kaže, dohodovnijim, a manje zahtjevnim kulturama. Inače, sustavom kojeg su postavili mogu raditi folijarnu prihranu te zaštitu. Zorić napominje da je za sjemenski kukuruz i soju važno da dobiju dovoljno vlage u fazi cvjetanja kako bi bila dobra klijavost zrna.

"Radili smo i pokuse navodnjavanja šećerne repe, a uz ono minimalno možete postići i do 100 t/ha prinosa", otkrio je rekavši da su ipak od te kulture odustali zbog stanja na našem tržištu.