Prvi urod šparoga prodao je Todoriću po 24 kn/kg

Zadovoljan sam ovom godišnjom berbom jer vidim da su moja ulaganja urodila plodom. Dok drugi proizvođači starije nasade beru i dva mjeseca, naša je berba trajala samo tri tjedna, što je za prvu berbu sasvim dovoljno, ocijenio je Vjekoslav Belajević, 33-godišnji poljoprivrednik iz Nijemaca, koji je s tri jutra pobrao tonu zelenih šparoga.

Prvi je urod kompletno prodao u PIK Vinkovci, otkupno mjesto Lipovac, po cijeni od 24 kn/kg, koja se s vremenom snižava, pa je u trećem tjednu berbe bila 20 kn/ha. (PIK Vinkovci u sustavu su kompanije Agrokor koja je u vlasništvu Ivice Todorića.)

- Inače bavim se ratarstvom - pšenica, kukuruz, soja i uljana repica, na 90-ak hektara, od kojih je 35 hektara vlastite zemlje a ostalo u zakupu. S obzirom na popriličnu nesigurnost u našoj poljoprivredi razmišljao sam o nekim drugim kulturama, pa su mi uzgoj šparoga predložili prijatelji koji su već započeli tu proizvodnju. No sve je zapravo poteklo od Marka Hrvojevića, koji je prvi krenuo u proizvodnju šparoga u ovim krajevima - objašnjava Belajević.

Ističe kako je imao sreću što su neke žene iz sela dugo godina išle u berbu šparoga u Njemačku, pa su s njim podijelile svoje dragocjeno iskustvo, što mu je uvelike pomoglo na početku proizvodnje. Jer teško je, kaže, doći do informacija i uči se u hodu.

Tako je naš domaćin pretprošlog svibnja jednorednom ručnom sijaćicom posijao sjeme sorte Mary Washington, a onda prošlog proljeća rasadio te prijesadnice na međuredni razmak od 1,6 metara, a unutarredni od 30 cm. U samom je uzgoju, kaže, puno ručnog rada jer se njega nasada svodi na kultivaciju, no osim toga ova kultura nema posebnih zahtjeva.

- Gnojidba je minimalna, a znaju se pojaviti hrđa i pipa, što, za sada, hvala Bogu, nismo imali - komentira ovaj mladi poljoprivrednik, koji kao najveći problem u proizvodnji šparoga izdvaja nedostatak registriranih herbicida, pa okopavanje ostaje jedina metoda borbe s korovima. To je po njemu praktički ekološki uzgoj i već razmišlja da ga kao takvog i prijavi.

Belajević je nositelj obiteljskog gospodarstva od 2002. godine, ali se još nije odlučio za apliciranje na fondove.

- Prošli je natječaj ruralnog razvoja za nas bio katastrofa, jer nitko nije prošao. Podizanje nasada šparoga financirao sam u cijelosti vlastitim sredstvima i početni su troškovi iznosili pet tisuća eura. Nisam ništa posebno morao ulagati u proizvodnju, iako mi nije problem, ako bude trebalo, uspostaviti sustav navodnjavanja usjeva - kaže naš domaćin, koji se nada da bi svoj nasad šparoga morao eksploatirati i više od 15 godina, a prvu “pravu” zaradu ostvariti u trećoj godini, kada bi ukupni očekivani prinos mogao biti osam-devet tona.

Sve više ratara prelazi na uzgoj voća i povrća

- Ako u ratarstvu ostane ovakav sistem , vjerojatno će se više prelaziti na voće i povrće, pa već razmišljam da bih u doglednoj budućnosti mogao uzgajati možda jagode - otkriva nam na kraju Vjekoslav Belajević.