Proizvedeno 22.500 tona mlijeka manje nego godinu prije

Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj pada i dalje, nastavljajući u istom, negativnom trendu koji je započela 2009./2010. godine.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je da je ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka u prosincu 2014. u odnosu na kraj 2013. manja za 0,5 posto, Pretočeno u količine, u prosincu 2014. prikupljeno je 41.908 tona mlijeka, što je 215 tona manje nego u prosincu 2013. Nije optimističan ni podatak da je smanjena i proizvodnja mlijeka za piće i to za 3,2 posto, odnosno za 22.531 tonu. Pad bilježi i proizvodnja maslaca – čak 15,4 posto, odnosno 356 tona.
Sve manje proizvođača mlijeka

No, zato je povećana proizvodnja vrhnja, ali za simboličnih 1,2 %, na 2151 tonu, a fermentiranih proizvoda za čak 11,7 %, na 4964 tone, te sira za 5,1 %, na 2698 tona. Ove podatke DZS je preuzeo od Hrvatske poljoprivredne agencije – Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka, a prema kojima je na kraju 2014. u kravljem mlijeku bio i manji sadržaj mliječne masti za 1,5 % nego što je bio u prosincu 2013., dok je sadržaj proteina u prosincu 2014. u odnosu na godinu prije toga manji za 0,9 %.

Predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH) Branko Kolak kaže da bi pad proizvodnje mlijeka bio još izraženiji da negativna kretanja ne anuliraju velike farme mlijeka holstein pasmine, veliki sustavi poput Agrokora i Žita, koji podižu proizvodnju po grlu pa je ona na velikim farmama po 8000 litara po grlu i više.

– No, zato simentalska proizvodnja bilježi pad i u proizvodnji i u broju proizvođača - dodaje Kolak. Dodaje, broj proizvođača mlijeka pao je ispod 10.000, dok ih je prije padova u toj proizvodnji bilo oko 13.000 čija je godišnja proizvodnja bila 670 milijuna litara otkupljenog mlijeka.
Sve dosadašnje mjere samo vatrogasne

- Ona je sada pala ispod 500 milijuna litara godišnje, kaže Kolak, prognozirajući da se negativni trendovi u ovom sektoru nastavljaju i dalje.

- Ništa se u tom sektoru ne popravlja, a bolje neće biti dok se ne poduzmu strukturne promjene. Sve dosadašnje mjere bile su vatrogasne. Moramo doći do toga da se izračuna što je to proizvođačka cijena mlijeka, što realno ulazi u to, koja je granica ispod koje se ne može ići - kaže Kolak. No, zato blago ohrabruju podaci DZS-a o godišnjem otkupu i prodaji poljoprivrednih proizvoda u 2014., čija je vrijednost veća u odnosu na 2013. za 8,3 %, a iznosila je 10,25 milijardi kuna. Gotovo sedam milijardi kina odnosi se na vlastitu proizvodnju poslovnih subjekata (67,6 %), a preostalo je vrijednost otkupa od OPG-ova (32 %). U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje prednjači grubo obrađeno drvo sa 17,7 %, sirovo kravlje mlijeko s 13,8 %, žitarice s 13,4 %, svinje s 9,4 % itd. No, zato su u promatranom razdoblju pale cijene poljoprivrednih proizvoda. Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u četvrtom tromjesečju 2014. u usporedbi s 2013. niže su za 10,4 %. Cijene biljnih proizvoda pale su za 14 % u odnosu na isto tromjesečje 2013.
Manje klanja stoke

- Na pad cijena najviše je utjecala ekstremno kišna godina zbog koje su proizvodi s najvećim udjelom u biljnoj proizvodnji ovog tromjesečja bili lošije kvalitete poput kukuruza i grožđa te embargo izvoza (mandarinke). I pad cijene šećerne repe imao je znatan utjecaj na ukupan pad cijena biljnih proizvoda, poručuju iz DZS-a. Cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda porasle su u odnosu na 2010. za 12 %, dok su u odnosu na isto razdoblje prošle godine niže za 3,7 %. Pad na godišnjoj razini izazvan je padom cijena svinja koje imaju velik udio u stočnoj proizvodnji. Predsjednik SUHUH-a Kolak za stalni pad cijena mlijeka kaže da su one do sustava s premijama bile do četiri kune, zajedno s premijama i poticajima.

- A sada je prosječna otkupna cijena prve EU klase mlijeka 2,70 do 2,80, s tim da joj je raspon od 2,55 do tri kune - kaže Kolak. Pad su državni statističari zabilježili i kod klanja stoke i peradi u klaonicama – kod klanja goveda u broju za sedam posto, ali i neto težini za devet posto, te kod klanja svinja u neto težini za jedan posto. Povećanje se bilježi kod klanja ovaca u broju za 1,3 %, te težini za sedam posto, te kod klanja svinja u broju za šest posto. Povećanje se bilježi kod klanja peradi u broju za tri posto.

Zasijano i manje površina, sijano manje žitarica
I podaci DZS-a potvrđuju “mršavost” prošlogodišnje jesenske sjetve u kojoj je zasijano 16 % manje površina nego pretprošle godine, dok su površine pod žitaricama smanjene za 15 %. U strukturi ukupnih površina žitarica zasijanih u jesenskoj sjetvi u 2014. najviše su zastupljene pšenica – 62 %, i ječam – 17 posto. U 2014. površine pod žitaricama i uljanom repicom obuhvaćaju 207.000 ha.

Branko Kolak
Predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH)
Pad bi bio još veći da nema Agrokora i Žita

Pad proizvodnje mlijeka bio bi još izraženiji da negativna kretanja ne anuliraju velike farme mlijeka holstein pasmine, veliki sustavi poput Agrokora i Žita koji podižu proizvodnju po grlu pa je ona na velikim farmama po 8000 litara po grlu i više.