Predstavljen energetski megaprojekt

Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič prošlog je tjedna predstavio ambiciozni plan stvaranja energetske unije, odnosno smanjivanja energetske ovisnosti Europske unije o ruskim energentima. Posljednji razlaz EU s Rusijom u vezi s Ukrajinom pogurnuo je tu temu na prvo mjesto, bok uz bok s Investicijskim planom predsjednika Komisije Jean-Claude Junckera

Prema Šefčoviču, to je 'najveći energetski projekt od uspostavljanja Zajednice za ugljen i čelik', preteče današnje Europske unije. Uspostavljanje energetske unije uštedjelo bi, vjeruju u Komisiji, europskim potrošačima oko 40 milijardi eura na godinu, odnosno 80 eura po glavi stanovnika.

Više LNG terminala

Komisija predlaže efikasniju upotrebu zajedničkih resursa jednostavnijim prekograničnim dijeljenjem, kraj regulacije cijena na tom tržištu, snažniju primjenu postojeće regulative i, ono najinteresantnije Hrvatskoj, povećanje broja terminala za ukapljeni prirodni plin. Interes i novac EU, dakle, postoje, na Hrvatskoj je da iskoristi povoljan trenutak za popravljanje svoje energetske slike i podizanje važnosti u Uniji. Što se tiče snažnije primjene pravila o natjecanju na područje energetike, Kao jedan od glavnih minusa te strategije stručnjaci vide delikatnu ravnotežu između onoga što će EU preuzeti na sebe i ovlasti koje će ostati nacionalnim vladama, na čiju će se suradnju Unija uvelike morati oslanjati. Tako je za pretpostaviti da će u svrhu učinkovite koordinacije zajedničke energetske politike biti nužno dati Bruxellesu neke dodatne ovlasti, a to bi moglo naići na otpor nekih zemalja.

Orbán očekuje konflikte

Mađarska, u posljednje vrijeme enfant terrible Europske unije, već je izrazila negodovanje na namjeru Komisije da se petlja u energetsku politiku država članica. Jedan od izraženih strahova želja je Bruxellesa da izravno nadzire i amenuje sklapanje međuvladinih sporazuma u području energetike, što se službenoj Budimpešti nimalo ne sviđa.

– Imat ćemo veliki problem. Očekujem eskalaciju konflikta – izjavio je mađarski premijer Viktor Orbán.

Pretpostavlja se da bi Agencija za suradnju energetskih regulatornih tijela mogla dobiti proširene ovlasti u skladu s novom strategijom. Kritike su stigle i od udruga za zaštitu okoliša, koje smatraju da se predstavljena strategija previše bavi diverzifikacijom izvora opskrbe, ali ne i diverzifikacijom energenata u smjeru agresivnijega korištenja obnovljivim izvorima energije. Pretjerano impresionirani nisu ni u krovnoj udruzi europskih trgovinskih komora.

– Komisija je izvukla prave zaključke iz nedavnih ekonomskih i političkih događaja u nekim područjima, ali u drugima, izgleda, postoji manjak odlučnosti da se natjera države članice na smišljanje novih pristupa – rekao je glavni tajnik Eurochambresa Arnaldo Abruzzini.