Pred seljacima najneizvjesniji otkup poljoprivrednih kultura

Hrvatska ove godine očekuje rekordan urod pšenice od čak približno milijun tona, što bi s prijelaznim zalihama koje se procjenjuju na oko 200.000 tona, moglo značiti da će biti viška oko 600.000 tona te najvažnije žitarice. Te bi procjene u nekim normalnijim godinama veselile i proizvođače i prerađivače i trgovce, međutim ove se godine čak i od seljaka može čuti da bar pšenica, iako su je posijali na znatno većim površinama, ne rodi toliko jer se boje da je neće imati tko otkupiti.

Te tvrdnje potkrepljuju činjenicom da u silosima još uvijek ima i lanjske pšenice, navodno čak više od 200.000 tona, od čega polovina nema kupca, a iako su do žetve još dva mjeseca, već sada se naveliko spekulira da ako ju netko i bude otkupljivao, neće za nju dati više od 0,80 kn/kg. Sve su to razlozi, kako kažu, zbog kojih ih već sada polako hvata panika.

Bosna - jedina šansa
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Krešimir Kuterovac, kaže da su procjene oko uskladištene lanjske pšenice vjerojatno točne, no smatra kako nema bojazni od toga da novu žetvu neće nitko kupiti.

- Ovog ljeta neće biti pitanje kome prodati, već po kojoj cijeni. Mi moramo biti konkurentni cijenom. Stoga smo ove godine, znatno ranije nego prijašnjih, počeli dogovarati strategiju otkupa ovogodišnjeg uroda pšenice. Naši su poljoprivredni proizvođači dokazali da znaju proizvoditi pšenicu, a sada je na nama da vidimo koliko možemo biti konkurentni. Mi i ove godine možemo cijenu pšenice “napuhati” no pitanje je komu ju tada možemo prodati, kaže Kuterovac, te ističe da se već sada u razradu strategije otkupa krenulo i to prije svega zbog tržišta Bosne i Hercegovine koje će se, dodaje on, ako ne budemo imali konkuretnu cijenu, okrenuti tržištu Srbije!

Kuterovac ističe kako se donošenje strategije otkupa ovogodišnje pšenice ne očekuje preko noći, misleći pritom na otpor seljačkih udruga, ali dodaje kako je to jedan od razloga što se krenulo dogovarati oko cijene već sada, a ne uoči ili u samoj žetvi, kao što se to činilo ranijih godina.

I Darko Dukarić, zamjenik direktora Divizije trgovine u osječkoj tvrtki Žito, kaže da neka samo otkupna cijena pšenice bude tržna i neće biti problema s njezinim otkupom.
- Prema trenutnim procjenama, s prijelaznim zalihama, ove bi godine u Hrvatskoj moglo biti čak nešto više od milijun tona pšenice. Hrvatske potrebe za pšenicom kreću se oko 550.000 tona, a sve preostale količine mogle bi se izvesti, ali da im cijena bude konkurentna, dodaje Dukarić.

Veći problem - isplata
Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek, naglašava da se zbog previsoke cijene pšenice lani izgubilo tržište Bosne i Hercegovine.

- Ne bi trebalo ponoviti lanjsku pogrešku i dići cijenu pšenice iznad cijena u Mađarskoj i Srbiji, od kojih se BiH opskrbljivala, a potom nama prodavala jeftino brašno, dok mi pšenicu nismo imali kome prodati, kaže Nad, te dodaje kako se veliki problemi ove godine očekuju oko otkupa, ne samo pšenice, već i ostalih poljoprivrednih kultura od kojih i uljane repice, na kojoj će se polagati prvi test otkupa.

Nad podsjeća kako je zbog lanjske, izuzetno visoke, otkupne cijene uljane repice, koja je bila čak 3,5 kune za kilogram, tom kulturom zasijano dva do tri puta više površina nego ranijih godina. Prema neslužbenim podacima, žetva uljane repice mogla bi se obaviti na čak 30.000 hektara. Nad ističe da se očekuje dogovor Agrokora i IPK Tvornice ulja Čepin oko otkupne cijene uljane repice koja bi mogla biti upola niža od lanjske.

- Međutim, veći problem od otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda bit će, prema svemu sudeći, isplata. Na tržištu se osjeća velik nedostatak novca, a banke ne žele poduzećima davati kredite za isplatu preuzetih uroda. Jedno od rješenja koje se sve više spominje je i plaćanje poljoprivrednih kultura na obroke, kao što je nekad bilo, kaže Nad te napominje kako se u rješavanju problema s naplatom preuzetih roba očekuje da će država izvršiti pritisak na banke da počnu poduzećima odobravati kredite.