Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Kol 2023

Porez na apartmane u Zagrebu se diže na maksimum. To neće zaustaviti apartmanizaciju

Izvor: www.index.hr · Autor: Branimir Perković  

Porez na apartmane u Zagrebu se diže na maksimum. To neće zaustaviti apartmanizaciju

ZA SADA samo Dubrovnik i Split imaju maksimalan zakonski dopušten paušalni porez za iznajmljivanje apartmana u turizmu, koji iznosi 199 eura godišnje. Split ga je tek ove godine povećao na maksimalnu razinu, i to samo za apartmane koji se nalaze u samom centru grada.

Prema najavama političke platforme Zagreb je naš, iz koje dolazi gradonačelnik Tomislav Tomašević, priključit će im se Zagreb. Trenutno paušalni porez za djelatnost iznajmljivanja i smješta u turizmu iznosi 40 eura, a odluka o povećanju na 199 eura je na javnom savjetovanju.

"Grad Zagreb ovom odlukom želi potaknuti vraćanje stanova u sustav dugoročnog najma, čime se ostvaruje preduvjet da stanovanje građanima postane priuštivije", objavili su iz Zagreb je naš.

Želi se potaknuti dugoročni najam umjesto iznajmljivanja turistima
Na redovnoj konferenciji za medije je gradonačelnik Tomislav Tomašević objasnio zašto se odlučilo na ovaj potez. "Glavni je razlog da su najamnine, odnosno stanarine za stanovnike grada, postale neizdržive. Ovime želimo potaknuti vlasnike stanova na dugoročan najam, odnosno da ih iznajmljuju stanovnicima grada umjesto turistima", istaknuo je.

Iako se spekuliralo da je dio razloga i nadoknada gubitka prihoda grada zbog toga što je prema poreznoj reformi vlade predviđeno ukidanje prireza od 1. siječnja 2024., Tomašević je to opovrgao. "Ove špekulacije po medijima da ćemo tako kompenzirati dio prihoda koje će Zagreb izgubiti zbog porezne reforme, naravno, ne mogu biti točne. Radi se između 200 i 220 milijuna eura (gubitka prihoda zbog ukidanja prireza), a povećanje paušala će doprinijeti povećanim prihodima grada od samo 1.5 milijuna eura", objasnio je.

Iznajmljivanje turistima je porezno favorizirano u odnosu na iznajmljivanje za stanovanje
Iako je najava dovela do negodovanja među turističkim iznajmljivačima, jer se ipak radi o peterostrukom povećanju, intencija je da se smanji razlika između oporezivanja dugoročnog najma i turističkog najma. Prihod od dugoročnog najma se oporezuje prema Zakonu o porezu na dohodak, a stopa oporezivanja je 10 posto od svote najamnine koja je umanjena za 30 posto.

Primjerice, za prihod od najma stana u iznosu od 1000 eura mjesečno porez iznosi 70 eura. Najamnina (1000 eura) se umanji za 30 posto (300 eura), i na dobiveni iznos (700 eura) se obračuna stopa poreza od 10 posto. Tako ukupan iznos poreza na najam stana od 1000 eura mjesečno iznosi 70 eura.

Na taj iznos se dodaje prirez Gradu Zagrebu, koji iznosi 18 posto od utvrđenog poreza, što iznosi dodatnih 12.6 eura. Ukupno na najam stana u iznosu od 1000 eura najmodavac plaća 82.6 eura mjesečno. Godišnji iznos poreza je 991.2 eura.

Okvirno, iznajmljivanje apartmana je do sada bilo 25 puta manje oporezivano od oporezivanja dugoročnog najma. Kada se uvede maksimalna stopa paušalnog poreza za djelatnost iznajmljivanja i smještaja u turizmu (199 eura), oporezivanje dugoročnog najma će biti pet puta veće.

Iz izračuna je jasno kako porezna politika favorizira turistički najam u odnosu na dugoročni najam za stanovanje. Povećanje paušalnog poreza na maksimalnu razinu neće ukinuti tu poreznu povlaštenost turističkog najma, ali će ju umanjiti.

Veliki rast najamnine u Zagrebu u proteklih nekoliko godina
Cijena dugoročnog najma je dramatično narasla u Zagrebu zadnjih nekoliko godina. 2014. je prosječni najam trosobnog stana iznosio 1100 eura, dvosobnog 790 eura, a jednosobnog 550 eura. Do 2022. je najam trosobnog stana narastao na prosječno 1450 eura (rast od 32 posto), dvosobnog stana 1050 eura (rast od 33 posto), jednosobnog 770 eura (rast od 40 posto).

Uspoređujući s drugim glavnim gradovima država EU, Zagreb je skuplji od rumunjskog Bukurešta (1100 eura trosobni/820 eura dvosobni/ 520 jednosobni), bugarske Sofije (860 eura jedn./ 600 eura dvo./ 420 eura jedn.), poljske Varšave (1150 eura jedn./ 880 eura dvo./ 610 jedn.), ciparske Nikozije, Vallette na Malti i estonskog Tallinna.

Zanimljivo, njemački grad Bonn ima iste prosječne cijene trosobnih stanova kao Zagreb, dvosobni stanovi u Zagrebu su 50 eura jeftiniji, jednosobni 110 eura jeftiniji, ali je najam kuća u Zagrebu 700 eura skuplji nego u tom njemačkom gradu.


Komentari članka

Vezani članci

Iz voćnjaka s više od 2.000 stabala jabuka izrasla je - BaŠcha

07.11.2025.

To je život koji te umori, ali ti napuni baterije. U kojem sve što napraviš vidiš, dotakneš i znaš da si stvorio svojim rukama. I to je najveća nagrada, kaže nam Bruno Šimunović vlasnik OPG-a i BaŠche

Grand Park Rovinj prvi i jedini hrvatski hotel na prestižnoj listi 50 najboljih u svijetu

07.11.2025.

Luksuzni hrvatski hoteli nastavljaju osvajati prestižna svjetska priznanja. Tako je Grand Park Rovinj, dio Maistra Hospitality Group, prvi je i jedini hrvatski hotel uvršten među 50 najboljih hotela svijeta prema prestižnoj listi The World’s 50 Best Hotel

Opatija u slatkom izdanju: Festival čokolade donosi čokoladno blaženstvo

07.11.2025.

U opatijskom čokoladnom blaženstvu ljubitelji slatkih okusa moći će uživati tijekom cijelog studenog, a posebice od 7. do 9. studenog, kada će se održati najdugovječnija manifestacija posvećena čokoladi u Hrvatskoj

Hrvatski turizam predstavlja se u Londonu, sve veći fokus na AI i nove tehnologije

04.11.2025.

Hrvatski turistički profesionalci predstavit će ponudu hrvatskog turizma i razgovarati s poslovnim partnerima od 4. do 6. studenoga na jednoj od vodećih svjetskih turističkih burzi, WTM London, koja će ove godine u jubilarnom 45. izdanju okupiti rekordnih

Dubrovnik: U zračnoj luci prvi put dočekan tromilijunti putnik

31.10.2025.

Dubrovačka Zračna luka Ruđer Bošković prvi je put probila brojku od 3 milijuna putnika u jednoj godini. Potvrda je to Dubrovnika kao jedne od naših najpoželjnijih avio destinacija, i to ne samo u ljetnim mjesecima...

Tag cloud

  1. 2798 članka imaju tag turizam
  2. 2647 članka imaju tag hrvatska
  3. 1763 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 663 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 505 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor