Poljoprivreda je avantura u kojoj svatko realan i pametan može uspjeti

Oni su iz Podstrane kod Splita, lokacija njihovog voćnjaka gdje ekološki uzgajaju američke borovnice jest Cetingrad kraj Slunja u Karlovačkoj županiji, u blizini dvorca Cetin u kojem se 1526 održao prvi Hrvatski sabor i članovi su Poljoprivredne zadruge "Berry Organica" iz Zaprešića. Zanimljiv OPG Antonia Bučević, otkrivaju nam Antonia i suprug Ivan, nastao je kao dugogodišnja težnja obitelji da stvori dugotrajnu vrijednost za buduće generacije.

Gospodarstvo je osnovano u srpnju 2016. godine, iako je sama ideja o početku pothvata u poljoprivredi počela 2015. kad su krenuli tražiti zemlju, raspitivati se o bobičastom voću. Prije su se poljoprivredom bavili iz hobija, u kućnom vrtu u kojem imaju razno voće, cvijeće i sezonsko povrće. Površina zemlje koju obrađuju je cca 8 ha, od toga 3,5 ha voćnjaka na kojem uzgajaju oko 8.000 sadnica američke borovnice, 100-njak tradicionalnih sorti lokalnih voćki te pokusni nasad s 10 različitih sorti. Također na cca 4,5 ha uzgajaju krmno bilje i cvijeće.

Prvi impuls za odluku za početak bavljenja poljoprivredom bio je Antonijin otac, koji radi kao pomorac. Na jednom brodu je imao kolegu koji je upravo krenuo s uzgojem borovnica i bobičastog voća. I tako je ideja krenula, ostalo je povijest i budućnost. Sadnice američke borovnice, dodaju, nabavili su u Poljskoj i zasad su jako zadovoljni s njima.
Ekološka proizvodnja američke borovnice

"Naše gospodarstvo broji tri člana, mene i moje roditelje. U radu sudjeluju svi u obitelji, moj suprug, moji roditelji, Stjepko i Snježana i roditelji moga supruga Jure i Ivanka, a nekada po potrebi šira i uža rodbina. Trenutno nemamo zaposlenih, uskoro (kroz nekoliko dana) ćemo sezonski zaposliti tri osobe i nadamo se da ćemo u budućnosti imati više stalno zaposlenih na gospodarstvu. Borovnica je supervoće budućnosti jer je puna antioksidansa, radi se o namirnici koju ljudi vole jesti zbog slatkog i hrskavog okusa. Uz to, smatramo da je ekološka proizvodnja neminovna, koliko god bila zahtjevnija od konvencionalne", priča Antonia, inače diplomirana ekonomistica.

Kako otkriva, u startu su uložili u posao više od 200.000 eura vlastitih sredstava, od početka do danas. Dobra podrška daljnjem radu im je Program ruralnog razvoja. Naime, aplicirali su na mjeru 6.1. za mlade poljoprivrednike te im je odobreno 50.000 eura. Tim novcem plan im je kupiti mali rabljeni traktor, malč koji služi kao zaštita biljci i korijenu i opremiti nasad navodnjavanjem "kap po kap".

"Rečeno nam je da ćemo novac dobiti u tri rate. Plan nam je, inače, proizvoditi bobičasto voće na 10 hektara jer u vlasništvu imamo oko 15 hektara zemlje, ali vidjet ćemo kako će nam ići plasman proizvoda i ritam života. Kako smo se pridružili poljoprivrednoj zadruzi "Berry Organica" iz Zaprešića, za početak imamo siguran plasman. Planiramo prodavati naše borovnice i u Splitu preko restorana, juice barova i slastičarnica. Zasad smo fokusirani na uzgoj biljaka i njihovo dobro stanje za dugi rok. Nakon toga će nadajmo se doći brige i prilike oko berbe i prodaje", govori Ivan Bučević, Antonijin suprug.

Antonija je, premda ima diplomu Ekonomskog fakulteta, završila nedavno, uza sve obaveze, i srednju poljoprivrednu školu jer je smatrala da će joj to biti od velike koristi u budućnosti.

“Moram reći kako smo svugdje nailazili na podršku i razumijevanje; počevši od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Razvojne agencije Splitsko-dalmatinske županije, Savjetodavne službe...” naglašava ona.
Ključno je da mladi vide priliku u poljoprivredi

Susreli su se s mnogo "neprilika" koje su bile sjajna prilika za učenje: prošla godina (2017) je bila rekordno suha, od najezde gusjenica, tuče/grada u lipnju itd. Svjesni su da su na početku, ali zato pokušavaju surađivati i razgovarati sa što više ljudi koji poznaju ovaj dio poljoprivrede. Surađuju s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, Savjetodavnom službom, kolegama koji uzgajaju borovnice, kontrolnim tijelom itd.

Budući da prvu berbu očekuju sljedeće godine, namjeravaju nabaviti i kombi hladnjaču i kao takvu je koristiti za skladište i transport. Kada su u pitanju mladi poljoprivrednici, Ivan navodi da ne zna točan broj, ali smatra da se dosta mladih ljudi bavi poljoprivredom.

"Stanje bi se moglo poboljšati da se poljoprivreda sagleda kao poduzetništvo, jer ona to u biti jest. Možda je slika o poljoprivredi iskrivljena zbog zastarjele tehnologije, klasičnih metoda upravljanja. Mislim da će u poljoprivrednom poduzetništvu u budućnosti biti sve više mladih ljudi koji će se baviti inovacijama i poljoprivredom koja će biti moderna. Nikad neću zaboraviti pouku jednog starog poljoprivrednika koji je rekao da zemlja ne traži gospodara već slugu, i to je apsolutna istina, međutim poljoprivreda je avantura u kojoj svatko realan i pametan može uspjeti. Ključno je da mladi vide prilike u poljoprivredi, te da pronađu način za financiranje. Ne zaboravimo, živimo u kapitalističkom sistemu, gdje bez kapitala nema prihoda i zarade, a poljoprivreda je kapitalno i radno veoma zahtjevna aktivnost", zaključuje Ivan.